Razvoj lokalne zajednice pomoću EU fondova

Razgovarali smo s ravnateljem Prirodoslovne škole u Karlovcu, gospodinom Damirom Jakšićem. koji je predstavio projekt prekvalifikacija odobren u sklopu IPA programa Europske Unije koji škola provodi tijekom 2011.

Uz projekt prekvalifikacija pod nazivom MOTO kojim se osposobljava sirare i mljekare na području tri regije: Karlovac, Velika Gorica i Knin, Prirodoslovna škola je i partner Gospodarskoj školi u Čakovcu za osposobljavanje za vinara, cvjećara i voćara.

– MOTO je projekt prijavljen u okviru IPA komponente 4.c, jačanje ljudskih potencijala, kojoj je cilj da se škole udruže i ostvare zajednički nove programe ili moderniziraju postojeće programe, uglavnom u okviru obrazovanja odraslih. Projekt je vrijedan 165 tisuća eura i pokriva kupovinu opreme, odabira izvođača, profesora, polaznika.

Koliko vam je bilo uopće zahtjevno napisati ovakav jedan projekt? Mnogo udruga ili organizacija ne javlja se na natječaje u sklopu programa Europske Unije jer misle da je to dosta zahtjevno.

– Za pisanje projekta trebalo nam je mjesec dana. Prijavljeno je bilo 58 podnositelja zahtjeva od kojih je prošlo 20 škola. Prvu prepreku velikom broju potencijalno zainteresiranih čini engleski jezik, poznavanje pravilnika EU i razrada strategije i ciljeva samog projekta. Posao je zahtjevan, ulažete puno, rizik je velik i vjerojatno ljudi ne žele riskirati toliko, dok nisu sigurni hoće li proći. S druge strane dobit je velika i za društvo i za pojedinca i mislim da bi to svakako trebao biti put i školama i udrugama za dobivanje sredstava.
Sljedeći korak je, pošto je program odobren, provedba. S projektom smo osigurali sredstva za osobni dohodak jednog zaposlenika koji radi na projektu. Nakon dva mjeseca uvidjeli smo kako se projekt lijepo razvija pa već planiramo sljedeći projekt. Taj način djelovanja vidimo kao put kojim bi ova škola svakako trebala nastaviti dalje.

Koje su direktne koristi od projekta MOTO?

Kroz projekt dobivamo jednu kompletnu mini siranu, informatičku opremu, desetak novih profesora proći će vrlo stručno usavršavanje s plaćenim kotizacijam i putovanjima u Sloveniju, Austriju, Nizozemsku.

Cilj projekta je edukacija profesora zaposlenih u školi i krajnjih korisnika. Na koji način ste došli do polaznika prekvalifikacija?

– Za informiranje i okupljnje polaznika surađujemo s udrugama koje su nam podržani članovi. Tri udruge će javno objaviti natječaj i poziv da animiraju proizvođače da se uključe u edukaciju. Ta edukacija će im omogućiti da nakon 120 sati nastave i položenog ispita novo zanimanje mogu upisati u svoju radnu knjižicu što je uvjet za legalnu prodaju tj. proizvodnju sira odnosno mliječnih prerađevina. S našeg područja to je udruga Korni, s područja Knina je Mišinac a s područja zagrebačke županije je Sirek.
Osim članova udruga na natječaj se mogu javiti svi zainteresirani no prednost imaju obiteljska gospodarstva, nezaposleni i žene. Ukupno ćemo školovati 70 polaznika.

Na koji način će budući sirari plasirati i distribuirati proizvode na tržište?

– Dio tržišnog poslovanja je u samom obrazovanju. Tu je također takozvana prodaja na kućnom pragu, zatim prodaja na sajmovima i distribucija. Ukoliko se pokaže interes i ukoliko proizvodnja poraste vršiti će se u lancima prehrane, ali iz iskustva znamo da poznatiji sirari imaju već uhodane linije. Proizvodnja je u jednom manjem opsegu, računamo dnevnu proizvodnju od maksimalno 30-40 kg sira. Ideja o prodaji i o samom plasmanu je isto tako složena kao i sama tehnologija proizvodnje.

Hoće li sirevi koje proizvedu polaznici prekvalifikacija zadovoljavati kriterije o certifikatima?

– Radi se o malim proizvođačima koji teško da mogu plasirati proizvode na tako velika tržišta. Proizvodnja će prvenstveno biti namijenjena za direktniu prodaju ili u restoranima koji žele imati sir iz tog kraja. Zbog malih količina ne možemo govoriti o izvozu. Što se tiče pitanja eko sira prvo bi trebalo riješiti brand, no zasad još ni jedan sir u Hrvatskoj nije brendiran.

Osim ovog projekta sudjelujete u još jednom europskom projektu s gospodarskom školom iz Čakovca?

– Taj projekt je nešto vrjedniji – 280 tisuća eura, Prirodoslovne škola u Karlovcu odrađuje dio aktivnosti. Radi se o prekvalifikaciji za cvjećare, vinare i voćare koja se održava u našoj školi na koju nam se javilo 70-tak polaznika.

Koliko su projektne aktivnosti unutar škole usuglašene s postojećim kurikulumom?

– Ministarstvo ipak prati promjene. Od 2010. godine prema novom zakonu o odgoju i obrazovanju škole mogu uz 85% zadanih, ubaciti 15% vlastitih aktivnosti.
Taj udio pokušavamo zaživjeti u školi kroz istraživanja i projekte. Škola sama po sebi nije zatvorena, uspjeli smo se izboriti da svake godine imamo barem dva istraživačka rada mladih. Svaku godinu pokušavamo ubaciti neki novi smjer, surađujemo s udrugama civilnoga društva i mislim da je to put za napredak.

Može li slučaj Prirodoslovne škole postati primjer dobre prakse koji će dati usmjerenje drugim školama kako krenuti s radom?

– Nadam se da nećemo ostati sami. Volio bih da kvalietni ljudi ostanu raditi u školi no i u slučaju odlaska u neka druga zanimanja ostati će im iskustva rada s europskim fondovima. Kao primjer možemo pogledati manje gradove i mjesta u okolici kako su “potegli” za sredstvima fonovova EU i kako brzo napreduju. Taj način moramo prihvatiti kao budućnost razvoja lokalne zajednice.•

Tweet