Šesti anarhistički sajam knjiga

26-28.03. Kino Europa, net.klub Mama, knjižnica Bogdana Ogrizovića i Zelena akcija Zagreb
Ove godine Anarhistički sajam knjiga seli u zagrebačko kino Europa, a osim tradicionalnog okupljanja anarhističkih izdavača, grupa i pojedinaca, najavljene su i diskusije o strategijama socijalnih sukoba i akademističkom pristupu anarhizmu, kao i o novim sustavima nadzora i kontrole..Šesti Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu održat će se od 26. do 28. ožujka 2010. godine u zagrebačkom kinu Europa, dok će predstavljanja i diskusije ugostiti net.klub Mama, knjižnica Bogdana Ogrizovića i Zelena akcija, a cjelokupan program je dostupan na stranicama sajma

Ove godine, sajam će posebnu pažnju posvetiti diskusijama o strategijama socijalnih sukoba i akademističkom pristupu anarhizmu. Uz te teme raspravljati će se o novim strategijama društvenog nadzora i kontrole, ratovima za skvotove uz predstavljanja knjiga i projekata.

Ove godine na sajmu sudjeluju izdavači i projekti iz zemalja regije, ali i Austrije, Češke, Švicarske, Francuske, Australije, Italije, čime sajam još jednom pokazuje svoj međunarodni karakter.

Anarhistički sajam knjiga već šest godina okuplja izdavačke kuće, grupe, projekte i osobe uključene u slobodarski pokret, te sve zainteresirane.
Osnovna ideja sajma je predstaviti anarhističku/slobodarsku literaturu i djelovanje što širem krugu ljudi, te stvoriti mjesto susreta i otvoriti diskusije važne za sam pokret i društvo.

Tijekom prvih pet godina sajam je okupio velik broj sudionika i sudionica, a na tisuće ljudi je posjetilo sajam i sudjelovalo u programu.

Program sajma

Petak, 26. 03. 2010.

15:00 – 20:00 [kino Europa, Varšavska 3]
Sajam knjiga – dođite i pogledajte knjige koje nude izdavači, besplatne materijale različitih grupa, novine, časopise…

16:30 [Mama, Preradovićeva 18 (u dvorištu)]
Predstavljanje Centra za anarhističke studije

17:30 [Mama, Preradovićeva 18 (u dvorištu)]
Nove strategije nadzora i kontrole

Tvrđava Europa jača svoje bedeme. Novi sporazumi i institucije olakšavaju policijsko umrežavanje, dok proizvodnja straha i tenzija u
zajednicama rezultira željama za “sigurnim domom” i postupnim prihvaćanjem većeg nadzora i kontrole. Valovi kapitalističke krize,
kriminalizacija socijalnih pokreta i direktnih akcija, te “borba protiv terorizma”, sve jače udaraju i u obale “vanjskih granica” EU, na
prostoru Balkana, opterećenog vlastitim krizama, avetima prošlosti, strahovima i podjelama. Rizici za funkcioniranje kapitala i
države minimaliziraju se uvođenjem restriktivnih zakona, “proaktivnih” mjera djelovanja, predviđanjem mogućih prijetnji, novim policijskim taktikama i suvremenom tehnologijom, dok se proizvodnjom straha od nasilja, kriminala, imigranata, ekstremizma i terorizma, stvara podloga za “dobrovoljni” pristanak na takvo okruženje i novog “zaštitnika”.

19:00 [kino Europa, Varšavska 3]
Akademistički pristup anarhizmu

Akademizam, kao vrlo određen način pristupanja i kritiziranja svijeta oko sebe, očešao se naravno i o načine društvenog organiziranja ili neorganiziranja pa tako i o anarhističku teoriju i praksu koja, kroz svoje temeljne principe, zahtjeva ukidanje sveučilšta i akademističkog pristupa, tj. načina na koji sveučilište i njegovi pronositelji (kadar) funkcioniraju i u skladu s time i djeluju. To nije spriječilo mnoge anarhiste da postanu dio tog miljea i osnažuju njegov elitistički i autoritarni diskurs koji egzistira kao jedina realnost/dimenzija koju akademska zajednica razumije. Nameće se pitanje koliki je domet akademskog propitivanja anarhizma i može li takav pristup općenito biti od koristi u propitivanju društva ako je proizašao iz autoritarnog sustava kojeg je pronositelj, a samim time i ograničen u njegovu propitivanju i dokidanju jer mu upravo on omogućava elitističku poziciju?
U ovoj raspravi svakako treba uzeti u obzir i razmotriti antiintelektualizam i “hiperaktivizam” koji su rašireni u anarhističkom
pokretu.

Subota, 27. 03. 2010.

10:00 – 15:00 [Varšavska/Cvjetni trg]

Sajam knjiga se seli na otvoreno, pa su knjige dostupne i na “špici”…
U slučaju lošeg vremena sajam se seli nazad u kino Europa (Varšavska 3).

15:00 – 20:00
[kino Europa, Varšavska 3]
Sajam knjiga – nastavlja se u kinu Europa, dođite i pogledajte knjige koje nude izdavači, besplatne materijale različitih grupa, novine,
časopise…

13:00 [knjižnica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5]
Predstavljanje knjige Miloš Krpan: Izabrani spisi

Izdavačka kuća DAF iz Zagreba predstavlja svoje novo izdanje, Izabrane spise Miloša Krpana, izbor tekstova nastalih prije stotinjak godina, koji svjedoče o živom političkom životu i aktivnosti u Hrvatskoj krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća, te interesu za anarhizam i anarhističke ideje.
Posebno je zanimljivo da je Krpan tada u selu Duboviku kraj Slavonskog Broda pokušao osnovati anarhističku komunu.

16:30 [Zelena akcija, Frankopanska 1]
Predstavljanje knjiga Anarhizam – od Bakunjinove ideje do pada sovjetske države i Ruski anarhizam – ideal koji izmiče

Knjige Anarhizam – od Bakunjinove ideje do pada sovjetske države i Ruski anarhizam – ideal koji izmiče, predstaviti će autor oba naslova dr. Milorad Đoković. U knjizi Anarhizam autor govori o anarhizmu od njegovog nastanka do današnjih dana. Centralno mjesto zauzima Bakunjin o kojem autor piše na osnovu ruskih izvora. Kroz knjigu se provlači sučeljavanje anarhizam s liberalizmom i marksizmom, a završavapolemikom o budućnosti anarhizma i mogućnosti anarhističkog društva.
Ruski anarhizam otkriva povijest i djelovanje anarhističkog pokreta prije i nakon Oktobarske revolucije i predstavlja prvo takvo izdanje u
regiji.

17:30 [Zelena akcija, Frankopanska 1]
Suvremene anarhističke tiskovine u Češkoj

18:00 [Zelena akcija, Frankopanska 1]
Ratovi za skvotove

Novi dokumentarac o skovterskoj sceni u Pragu, snimljen na d.i.y.  način i objavljen pod Creative Commons licencom koja dopušta slobodno prikazivanje i dijeljenje.
Film je fokusiran na povijest dva najpoznatija skvota u Češkoj: Ladronka (deložiranu 2000. godine) i Milada (deložirana u ljeto 2009. godine) kao i skovt Zenklovka, koji je prthodio Miladi. Povijest je zabilježena kroz razgovore s bivšim stanovnicima tih skvotova i arhivske materijale (fotografije i video).
Autor dokumentarca je odlučio da ga neće objaviti na internetu prvih nekoliko mjeseci, tako da može organizirati javna prikazivanja u pokušaju da se ljudi okupe, diskutiraju i možda upoznaju nove osobe sa sličnim idejama, umjesto da svatko sam u atomiziranoj anonimnosti pogleda ovaj video na ekranu svom računala.
Film traje 27 minuta i ima engleske titlove.

19:00 [kino Europa, Varšavska 3]
Strategije socijalnih sukoba

Kada se govori o društvenim sukobima, strategijama i taktikama otpora državnoj represiji, najčešće u okvir svake rasprave dolazi diskusija o upotrebi nenasilnih ili nasilnih taktika. Iako je u posljednje vrijeme ta diskusija prevaziđena pozivom na izbor različitih taktika, čime je riješen problem postizanja konsenzusa oko izbora taktika, u praksi je i dalje vidljiva velika osjetljivost na upotrebu nasilnih metoda otpora. Čak i ako se uspije zanemariti razmišljanje unutar okvira binarnih opozicija nasilje/nenasilje, pitanje oko nasilja kao metode i dalje ostaje poprilično zbunjujuće. Tako se događa da u otporu represiji anarhisti često odbijaju koristiti metode koje sistem smatra radikalnima kako na sebe ne bi navukli još veću represiju, čime zapravo vrše svojevrsnu autorepresiju i neutraliziraju vlastito djelovanje. S druge strane, u posljednje su vrijeme brojni primjeri u kojima su se ljudi, koji se ne identificiraju s anarhizmom ili anarhističkim pokretom, pokazali mnogo spremnijima radikalizirati vlastito djelovanje u borbi protiv represije. Ovakvo stanje zapravo ukazuje na nekoliko stvari; težinu izrazito negativnog semantičkog polja termina nasilje, težinu određivanja granice između nasilja i nenasilja, utjecaj ideologije pacifizma i konteksta unutar kojeg se djeluje. Diskusija na temu strategija socijalnih sukoba trebala bi prije svega uzeti u obzir strategije institucionalizirane represije i institucionaliziranog djelovanja s ciljem slamanja svakog pokreta otpora. Tek u takvom širem okviru, određene strategije dobivaju ili gube smisao i svrhu. Činjenica je da je osnovni prioritet državnih institucija održavati tzv. normalno stanje i spriječiti bilo kakvo djelovanje koje bi moglo narušiti to stanje, a u tome idu toliko daleko da je već i samo razmišljanje o otporu represiji i želji za promjenom dovoljno za daljnje podvrgavanje institucionalnoj represiji. I tada se više ne radi toliko o metodama koje su nasilne ili nenasilne, već se naglasak premješta na opozicije legalno/ilegalno, normalno/nenormalno…
Što uopće znači izbor strategija socijalnih sukoba i koje mogućnosti imamo? Odakle potreba za autorepresijom i koji su uistinu motivi otpora represiji? Koje su ideologije i iskustva utjecale na određene stavove prema različitim metodama otpora?

Nedjelja 28. 03. 2010.

10:00 – 15:00 [kino Europa, Varšavska 3]
Sajam knjiga
www.ask-zagreb.org

Tweet