dia mundial del medio ambiente wikipedia 2011 ambien drug the ambien cookbook paul simms

valium benadryl interaction valium medication detox from alcohol with valium

xanax difficulty urinating generic xanax took 2 xanax bars

xanax 1mg what color xanax 2mg how to extract pure xanax

tramadol and prozac interactions buy tramadol online tramadol for post herpetic neuralgia

diazepam phentermine interaction where to buy phentermine taking half of phentermine

xanax and bath salts buy xanax online xanax combined with weed

blood pressure pills and xanax buy xanax online xanax e amenorrea

manisa soma son dakika haberi buy soma soma double cages

soma do produto matematica soma pills dry cleaner soma san francisco

Direktna demokracija – odgovor na krizu demokracije

Sve više se i u mainstream medijima govori o pojmu direktne demokracije. Na tribini Kriza demokracije i direktna demokracija održanoj u Karlovu gostovali su Hrvoje Jurić i Iva Ivšić, članovi inicijative Direktna demokracija u školi. Uoči tribine s njima je razgovarao Antun Tijanić

Možete li pojasniti pojam direktne ili neposredne demokracije?
H.J. : Direktna, neposredna ili izravna demokracija je onaj oblik društvenog uređenja koji za sada egzisitra samo u ideji ili u tragovima nekih društava, a koji podrazumijeva to da ne postoji distanca između građana i institucije obnašanja vlasti. Dakle, ne postoji vlast u klasičnom smislu nego se na različite načine pokušava vratiti moć u ruke građanima tako da sami odlučuju o pitanjima koja se tiču njihovih života.

Kako političke elite gledaju na ovakav koncept?
H.J. : Naravno da političke elite koje žive od toga da prave jaz između građana i politike, odnosno političkih institucija, ne gledaju blagonaklono na ideju direktne demokracije budući da bi provedba ideje direktne demokracije značila zapravo razvlašćenje onih koji su trenutno na vlasti. Misli se na političke elite bez obzira bio to SDP, HDZ ili neka druga stranka. Kako u Hrvatskoj tako i u svijetu koncept direktne demokracije skinuo bi vladajuće političke i ekonomske elite s vlasti i zapravo bi vratio moć u ruke građanima. te potom ne bi ni bilo potrebe za političarima koji se inače percipiraju kao vođe.

Na koji način direktna demokracije može u praksi zaživjeti?
I.I.: Postoje dva osnovna načina na koja bi direktna demokracija u praksi mogla zaživjeti: jedan je zapravo revolucionaran način, jednostavno da se svrgne ovaj postojeći političko ekonomski sistem, što je teže i u ovim uvjetima trenutno nemoguće za ostvariti. Drugi način je postepenom izgradnjom takvog sustava u smislu jednog vremenskog i prostornog odmaka. To znači da od manjih sredina, kvartova, škola, fakulteta, preko većih, pa sve do same države da se uvodi praksa direktno demokratskog sustava i načina organiziranja.

Imamo li nekih pozitivnih primjera direktne demokracije u svijetu danas?
H.J.: Da, itekako. Može se navesti mnogo primjera u kojima direktna demokracija na meridijanima i paralelama funkcionira vrlo uspješno. Rado navodimo kao primjere one novije primjere koji pokazuju kako upravo u nekim kriznim situacijama, kao što je to bilo recimo u Argentini prije desetak godina, da je cjelokupna država doživjela kolaps pa su se građani organizirali i potom su uspjeli život organizirati na način da je i dalje funkcionirao. Dogodio se i povratni udar države, odnosno institucije su bile obnovljene, ali je nastavilo živjeti ono što bi se moglo nazvati direktna demokracijom. Naime, građani su se upravo organizirali u gradske ili kvartovske skupštine na kojima su se donosile važne odluke i gdje su se međusobno dogovarali bez političara koji su zapravo doveli tu krizu. Recimo primjer u Brazilu u Porto Alegru: jedan jako veliki grad koji funkcionira po demokratskim principima na način da se tamo gradski proračun donosi participativno. Građani sami kroz kvartovske i gradske skupštine odlučuju u što će se ulagati gradski novac iz gradskog budžeta. Postoje primjeri i na nekim nižim razinama, pa su i kod nas poznata studentska blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Blokada je bila izvedena upravo prema direktnodemokratskim principima. Ne samo da je funkcionirala direktna demokracija već u tim okolnostima cijela ta blokada i studenski pokret ne bi ni uspio da je bio drugačije organiziran nego na direktnodemokratski način. Ima još dosta primjera u povijesti pa sve do danas gdje se pokazalo da je upravo bolje i lakše organizirati život i funkcioniranje neke zajednice prema dirdem načelima i da samo treba odbaciti tu, rekao bih, predrasudu da trebamo ovakvu politiku, ovakve političare i ovakvu ekonomiju prepunu korupcije i svega što građane tišti kako bismo mogli živjeti. Upravo suprotno, bez toga bismo živjeli mnogo bolje.

Član ste inicijative Direktna demokracija u školi. Koji su vam planovi u skorije vrijeme ?
I.I.: Grupa Direktna demokracija u školi zapravo se okupila oko ideje pronošenja direktne demokracije u srednje, a možda u nekoj skorijoj ili daljnjoj budućnosti i u osnovne škole. Međutim, osim predavanja koje smo do sad održali dirdem se bavi i nekim drugim stvarima: uključeni smo u projekt vezan uz uvođenje građanskog odgoja u škole. Imamo ideju i ove godine organizirati niz radionica na temu direktne demokracije i svih popratnih sadržaja, a također u bližoj budućnosti napraviti ćemo bazu literature vezane uz direktnu demokraciju kao i sve pokretne sadržaje.

Kako gledate na uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u školske kurikulume i hoće li se tu nalaziti i edukaciji o direktnoj demokraciji?
H.J.: U načelu, pozitivno gledamo na uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u školske kurikulume u čemu i sami sudjelujemo no smatramo da je potrebno izbjeći opasnost da se kroz građanski odgoj i obrazovanje provlače one ideje koje su nas i dovelo ovdje gdje jesmo. Tu mislim na provlačenje puke ideje obrazaca parlamentarne demokracije i partitokracije, da se učenike odgaja da budu poslušni birači i poslušni potrošači. Zato je potrebno uključiti u budući kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja i pitanje neposredne demokracije kako bi se doista objasnilo učenicima da postanu aktivni građani što je i jedan od ciljeva direktne demokracije. pripremila: Vedrana Tatalović


Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*