Intervju: Kristina Pongrac i Valentina Nedeljko – Kao da smo stopirali vrijeme

Suglasni da su mjere sprječavanja širenja pandemije COVID-19 nužne, ali da ova situacija predstavlja iznimne izazove i prepreke za nastajuće društveno-kulturne centre, razgovarali smo s Kristinom Pongrac, programskom koordinatoricom / upraviteljicom zgrade Scheier i Valentinom Nedeljko, koordinatoricom edukacija i umrežavanja na projektu „Nove prakse – sudioničko upravljanje zgradom Scheier“, o situaciji u Čakovcu i odrazu na razvoj Društvenog centra Čakovec.

Više o projektu “Nove prakse – sudioničko upravljanje zgradom Scheier” možete naći na službenim stranicama (ovdje) ili na društvenim mrežama (Facebook).

U Radnoj bilježnici za društveno-kulturne centre, Davor Mišković opisuje društveno-kulturne centre kao diskurzivne prostore, koji svojim sadržajem odgovaraju na karakterističan kontekst u kojem djeluju. Suvremeni nastajući društveno-kulturni centri, smatra Mišković, trajno su obilježeni elementom društvenosti – svoje situiranosti u određene zajednice. Oni potiču stvaranje društvenih zajednica, sinergiju i brigu za zajednicu, gaje i održavaju društvene identitete, zagovaraju interese i potrebe zajednica, kroz participativnu produkciju društvenih i kulturnih događanja. Štoviše, različiti nastajući društveno-kulturni centri u Hrvatskoj – koje povezuje duga povijest međusobnog umrežavanja  – upravo nastoje razvijati i primjenjivati modele sudjelovanja građana u upravljanju društveno-kulturnim centrima, tj. sudioničko upravljanje u kulturi. Projekti kroz koje se ovi nastajući društveno-kulturni centri razvijaju sufinancirani su okviru poziva “Kultura u centru – potpora razvoju javno civilnog partnerstva u kulturi”, u sklopu Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., tj. iz Europskog socijalnog fonda.

Stoga je relevantno zapitati se što se događa s društveno-kulturnim centrima kao središtima društvenosti i participacije u kulturi u vremenu i prostoru primjene mjera fizičkog/socijalnog distanciranja i obustave javih događanja radi sprječavanja širenja zaraze virusom COVID-19?

Ovaj tekst prvi je u seriji intervjua, digitalnih inačica javnih tribina, nastalih u sklopu programa Moment kulture Infoshopa Karlovac. Infoshop Karlovac vodi KA-MATRIX – Udruga za društveni razvoj. Program sufinancira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

“Svrha projekta je unaprijediti model sudioničkog upravljanja, organizacijske i prostorne kapacitete lokalnih vlasti i Platforme, kao i participativni program u zgradi Scheier u Čakovcu te aktivno uključiti građane u procese kreiranja sadržaja, politika i procese suupravljanja javnim prostorom u kulturi.” (https://scheier.hr/o-projektu/)

Zgrada Scheier neoklasicistička je zgrada unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada Čakovca. Duga povijest zgrade Scheier, ukazuje da je dugo bila društveno-kulturni prostor; točnije, imala je bogatu društvenu ulogu do Drugog svjetskog rata te od 2012. godine. Više o povijesti zgrade dostupno je i online, ovdje. Odgovarajući na izostanak sustavne podrške i razvoja institucionalne niti vaninstitucionalne/nezavisne kulture i umjestnosti i jačanje ključnih dionika na području Čakovca, odnosno Međimurske županije, Platforma za Društveni centar Čakovec 2017. godine pokrenula je inicijativu za suupravljanje zgradom Scheier s Međimurskom županijom. Ova inicijativa nastala je nakon niza zagovaračkih inicijativa za suupravljanje drugim prostorima u gradu Čakovcu i njegovoj okolici, neuspješnih zbog izostanka potpore lokalnih i regionalnih vlasti vlasti i njezinih neuhvatljivih politika upravljanja javnim prostorima, kako je na tribini koju je na Maloj sceni u organizaciji KAoperative, predstavila Kristina Pongrac, voditeljica projekta.

Danas, Platforma za Društveni centar Čakovec u partnerstvu s Međimurskom županijom provodi projekt „Nove prakse – sudioničko upravljanje zgradom Scheier“, kojeg sufinancira Europska unija iz Europskog socijalngo fonda, kako bi unaprijedili model sudioničkog upravljanja, organizacijske i prostorne kapacitete lokalnih vlasti i Platforme, kao i participativni program u zgradi Scheier u Čakovcu te aktivno uključili građane u procese kreiranja sadržaja, politika i procese suupravljanja javnim prostorom u kulturi. Platforma i zgrada Scheier tako su među 7 centara u Hrvatskoj obuhvaćenih pozivom za razvoj modela i primjera sudioničkog upravljanja u kulturi, a koji stvaraju nove/stare društveno-kulturne centre.

Odnosno, danas, sredinom travnja 2020. godine, Društveni centar Čakovec nalazi se zamrznut u vremenu. Uslijed pandemije virusa COVID-19 i provođenja javnih preporuka i mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske i drugih nadležnih tijela o suzbijanju širenja zaraze virusom, Platforma je obustavila rezervaciju prostora i odgodila sve planirane programe i aktivnosti. Na isti način na koji su učinili i drugi nastajući društveno-kulturni centri.

Suglasni da su mjere sprječavanja širenja pandemije COVID-19 nužne, ali da ova situacija predstavlja iznimne izazove i prepreke za nastajuće društveno-kulturne centre, razgovarali smo s Kristinom Pongrac, programskom koordinatoricom / upraviteljicom zgrade Scheier i Valentinom Nedeljko, koordinatoricom edukacija i umrežavanja na projektu „Nove prakse – sudioničko upravljanje zgradom Scheier“, o situaciji u Čakovcu i odrazu na razvoj Društvenog centra Čakovec u zgradi Scheier.

“Trenutnom situacijom pogođeni smo svi – i naš društveno-kulturni centar, ali i naši korisnici – umjetnici, udruge, organizatori događaja i drugi. Kao da smo stopirali vrijeme.”

AUGUSTINČIĆ/KA-MATRIX: Kako vidite ulogu društveno kulturnih centara i centara nezavisne kulture u kontekstu mjera prevencije širenja pandemija COVID-19, odnosno trenutka u kojem se nalazimo?

PONGRAC i NEDELJKO: Društveno-kulturni centri i centri nezavisne kulture su zapravo mjesta naše zajednice u kojima se njeguje kultura u kojoj je bitno čuvati jedni druge te nam je u situaciji pandemije bilo bitno pravovremeno i ispravno reagirati. Bitno nam je da društveno-kulturni centar kojeg razvijamo bude mjesto međusobne podrške i povjerenja, posebno u ovakvim kriznim situacijama. Vjerujemo da je i drugim centrima na prvome mjestu bilo u ovoj situaciji pružiti sigurnost te provjerene informacije u kontekstu mjera prevencije širenja pandemije COVID-19.

Zbog ograničenosti i obustavljanja brojnih naših aktivnosti u ovoj situaciji moramo biti racionalni, ali i kreativni u vidu novih alata predstavljanja društveno-kulturnih i umjetničkih programa i sadržaja. Situacija je veoma izazovna, ali trudimo se s njome nositi i na neki način pokušavamo biti inkubatori novih “digitalnih” praksi.

Ova situacija društveno-kulturne centre i centre nezavisne kulture  stavila je u nezavidnu poziciju otkazivanja ili prebacivanja brojnih aktivnosti u digitalni i online format. Vjerujemo da će nas u jednom pogledu ojačati upravo u kontekstu kriznog menadžmenta i uspostavljanja možda boljih digitalnih komunikacijskih kanala, ali isto tako jačanje digitalnih komunikacijskih kanala prema publici.

AUGUSTINČIĆ: Na koji način se trenutno suspendiranje javnih događanja odražava na Vaše aktualne djelatnosti, kako po pitanju razvoja društveno-kulturnog centara tako i po pitanju djelovanja samog društveno-kulturnog centra?

PONGRAC i NEDELJKO: Ova situacija uvelike se odražava na razvoj našeg društveno-kulturnog centra. Prekinut je kontinuitet našeg djelovanja u zgradi Scheier, razvoj publike na kojem se radi iz događaja u događaj, razvoj modela suupravljanja je stopiran što je velika blokada za ovaj važan proces te su brojni procesi izgradnje dobrih temelja suupravljanja s Međimurskom županijom obustavljeni.

Vrlo je bitno napomenuti da se ovim spletom događaja gubi kontakt s korisnicima i publikom što nam je bilo vrlo bitno u ovom periodu razvijati i upoznavati sa zgradom Scheier koja je do našeg dolaska bila gotovo nevidljiva iako u centru grada. Publika i korisnici zgrade Scheier dodatna su vrijednost koja pomaže razvoju našeg modela suupravljanja.

Sa situacijom se trenutno hvatamo u koštac na način da ispitujemo mogućnosti prebacivanja u digitalnu domenu. Društveno-kulturni i umjetnički programi i javni razgovori prebacuju se u dogovoru s autorima i suradnicima online. Rad internog tima već je prebačen online.

Komunikacija s korisnicima je također samo preko telefona, mailova ili web-a. Zapravo je dobra strana priče s korisnicima (umjetnici, organizatori događaja, udruge ….) ta da ih već dulje vrijeme privikavamo na bržu i transparentniju komunikaciju putem našeg weba scheier.hr. S njima je upravo zbog toga i najmanja komplikacija.

Umanjit će se direktni kontakt s publikom i razvoj publike direktnim kontaktom, Platforma će se više koncentrirati na digitalnu komunikaciju internu i eksternu, isprobat će nova komunikacijska sredstva i kanale te sve programe trajno ponuditi webom.

Program u Scheier prije mjera sprječavanja širenja zaraze. Izvor: Scheier.

AUGUSTINČIĆ: Kako situacija utječe na Vaše korisnike, tj. korisnike prostora?

PONGRAC i NEDELJKO: Trenutnom situacijom pogođeni smo svi – i naš društveno-kulturni centar, ali i naši korisnici – umjetnici, udruge, organizatori događaja i drugi. Kao da smo stopirali vrijeme. Na sreću, nitko od naših korisnika direktno financijski ne ovisi o nama, ali svi su izgubili prostor, svoje programe i aktivnosti koje su planirali u zgradi Scheier.

Društvene mreže, web i ostale online mogućnosti trenutno su naše rješenje za daljnje ostvarivanje kontakata s našim korisnicima i publikom. Ulažemo dodatni angažman kako bi upravo  u toj digitalnoj dimenziji ostvarili nešto bar približno nalik onome što je trebalo biti u fizičkom obliku u zgradi Scheier. Kvaliteta programa i aktivnosti na taj je način reducirana te se i mi i autori društveno-kulturnih i umjetničkih programa moramo izrazito prilagođavati i prihvatiti tu fleksibilnost sadržaja. S druge strane to donosi i nove prilike, povezivanje s više ljudi online i otvaranje nove zanimljive sfere djelovanja, ali i ulijeva strah što će biti kada se vratimo i pitanje kada ćemo se vratiti.

AUGUSTINČIĆ: Kakva je pak situacija s Vašim suradnicima?

PONGRAC i NEDELJKO: Umanjio se veliki dio naših poslova pošto je zgrada Scheier zatvorena. Sve prebacujemo u digitalni/online oblik što zahtjeva drugačije radne kapacitete te radne pozicije,  primjerice naših tehničara i domaćina, čije radne pozicije sada gube svoj smisao. Pokušavamo biti kreativni s poslom, uvodimo novosti, ali i dalje postoji veliki upitnik nad našim glavama kad govorimo o pravdanju troškova zaposlenika u aktualnom obliku izvještaja o radu, koji se nije prilagodio trenutnoj situaciji.

Vanjski suradnici koji su s nama do kraja projekta tj. listopada ove godine – autori društveno-kulturnih i umjetničkih programa primorani su prilagoditi način rada kao i sadržaje svojih programa u digitalni oblik.

Puno toga i dalje je neizvjesno – financijski i organizacijski. Ova situacija iziskuje dodatno razumijevanje, dodatne kompetencije, dodatnu kreativnost i puno dodatnog angažmana od svih strana.

AUGUSTINČIĆ: Na koji način Vaša sadašnja iskustva ovog konteksta utječu na Vaša promišljanja i djelovanja nezavisne kulture i društveno kulturnih centara? Kako pandemija i mjere koje sprječavaju širenja zaraze već sada utječu na promišljanje i prakticiranje društveno-kulturnih centrima, i kako će dalje utjecati?

PONGRAC i NEDELJKO: Za novonastajuće DKC-e te njihove korisnike mjere izolacije i ukidanja javnih okupljanja vratile su na početak. Budućnost je u ovom trenutku zaista neizvjesna. Nadamo se da ova situacija neće trajati toliko dugo da bi nas dovela do privikavanja i navike prebivanja samo u svoja 4 zida. Kad u ovom trenutku razmišljamo, nekako je s jedne strane logično da će ljudi biti ponovo sretni kada će ponovo moći na kave, događanja i među ljude. Gledajući s pozitivne strane – možda ovo bude poticaj da ljudi počnu cijeniti više ono što imaju oko sebe.

Komunikacija i angažman DKC-ova su zato u ovom trenutku dosta bitni. Iskorištavanje digitalnih kanala, društvenih mreža upravo sada kada je to postao zaista možda više od 90% našeg prozora i komunikacije sa svijetom. Ova sfera komunikacije bila je bitna i prije pandemije, a sada je gotovo jedina i trebamo joj se prilagoditi.

U jednom dijelu aktivnosti budućih projekata i prije ove krize isplanirali smo usmjeravanje na razvoj online publike i predvidjeli nabavu opreme za produkciju online sadržaja. Svijet i razvoj tehnologije to sve više zahtijeva od nas, a ova pandemija je stavila još dodatan pritisak za djelovanje u tom smjeru.

AUGUSTINČIĆ: Govorili ste kako nastojite digitalizirati sadržaje, osim što vam je svakodnevni rad prešao u digitalnu domenu. Sve više se posljednji tjedan govori, gotovo kao zahtjev, o digitalizaciji sadržaja i aktivnosti i prenošenju sadržaja putem društvenih mreža, s jedne strane radi pružanja sadržaja građanima koji „ostaju doma“ a s druge strani radi zadovoljavanja projektnih i programskih aktivnosti. Kako komentirate ovaj zahtjev?

PONGRAC i NEDELJKO: Zahtjev je djelomično razumljiv, ali nije utemeljen na realnim kapacitetima OCD-a i projektnim aktivnostima. Digitalizacija sadržaja iziskuje ljudske kapacitete, dodatnu opremu, podršku i dodatne alate, a s druge strane mijenja dijalog s publikom i koncepte autorskih djela koji nisu izvorno namijenjeni kao digitalni sadržaj.

Zahtjevom za digitalizacijom programa, koji su u svojoj osnovi temeljeni na fizičkom “dijalogu” osjetila, dovodi se u pitanje afirmacija i autonomija gotovo svih tradicionalnih umjetničkih diskursa te dugoročnu promjenu razumijevanja zajednice prema istome, kao i posljedično temeljnu promjenu takvih umjetničkih disciplina.

Program u Scheier prije mjera sprječavanja širenja zaraze. Izvor: Scheier.

AUGUSTINČIĆ: Kako komentirate rad i mjere nadležnih državnih službi i agencija/zaklada s početkom strogih mjera sprječavanja pandemije COVID-19 – vezano za podršku i potporu organizacijama koje vode ili djeluju u društveno-kulturnim centrima ili centrima nezavisne kulture / nezavisne kulture općenito? Primjerice, poput odluke Ministarstva kulture o potpori samostalnim umjetnicima, ili različitih do sad nepotvrđenih glasina o rezanju ionako malih sredstava za (nezavisnu) kulturu u manjim sredinama?

PONGRAC I NEDELJKO: Rezanje sredstava za kulturu u manjim sredinama je kontradiktorno europskim smjernicama za decentralizaciju. U većim sredinama su već razvijeni ljudski i infrastrukturni kapaciteti te u samom startu postoji veći manevarski prostor za snalaženje s financijama. U manjim sredinama su ti kapaciteti na puno nižim razinama  će takvo financiranje stvoriti negativni efekt kroz produbljivanje razlika u stupnju razvoju kulture.

Potpore bi trebale uključivati sve honorarne radnike u kulturi bez obzira na razinu etabliranosti umjetnika (odnosi se na kriterij statusa kod odobravanja potpore) i time pružiti potporu autorima koji još nisu u sustavu HZSU-a, a također djeluju u kulturnom sektoru. Odluka Vlade o istome nije jasna niti dostupna s obzirom na to da naslovom najavljuje širi spektar potpore “Potpore samostalnim umjetnicima, samozaposlenima i fizičkim i pravnim osobama u kulturnim i kreativnim industrijama”.

Upitna je uopće ispravnost metoda izračuna prosječnog mjesečnog prihoda obzirom na to da rad u kulturnom sektoru nema kontinuirane mjesečne prihode.

AUGUSTINČIĆ: Koje prilike mislite da ova situacija i kontekst otvaraju?

PONGRAC i NEDELJKO: Ovo će svakako biti prilika da se DKC-ovi u Hrvatskoj još bolje umreže i razmijene iskustva u zajedničkom izazovu i problemima koji nadolaze, a ovaj komunikacijski temelj mogao bi poslužiti i za daljnju bolju komunikaciju, razmjenu iskustva i zajedničko podupiranje u rješavanju problema.

Pratite sadržaj projekta “Nove prakse – sudioničko upravljanje zgradom Scheier” i sadržaje Društvenog centra Čakovec na Facebooku i stranicama projekta.

***
NAPOMENA: Tekst je nakon objave naknadno ispravljen u vezi pogrešnih ili netočnih navoda.

***

Ovaj tekst nastao je u sklopu programa Moment kulture Infoshopa Karlovac. Infoshop Karlovac vodi KA-MATRIX – Udruga za društveni razvoj. Program sufinancira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.

Tweet