Muke po medijima

Okrugli stol Važnost i uloga neprofitnih medijaU utorak, 6. listopada, u HND-u održan je prvi okrugli stol iz serije naslovljene Doba medija. Financiranje kao dominantan problem neprofitnih medija potisnulo u drugi plan raspravu o njihovoj ulozi. Prvi iz ciklusa okruglih stolova bio je naslovljen Važnost i uloga neprofitnih medija, a u uvodne riječi dali su Sanjin Dragojević (Fakultet političkih znanosti u Zagrebu), Toni Gabrić (H-alter.org), Hajrudin Hromadžić (Filozofski fakultet u Zagrebu), Cvjetana Plavša – Matić (Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva) i Andrea Zlatar (Filozofski faklutet u Zagrebu). Najavljeno je i sudjelovanje Nine Obuljen, državne tajnice pri Ministarstvu kulture RH, no zbog iznenadne putne obaveze na okruglom stolu ju je zamijenio Tomislav Jelić, načelnik Odjela za europske integracije Kabineta ministra.

Nakon uvodne riječi moderatora Igora Lasića, teorijski okvir zadanoj temi postavio je Hajrudin Hromadžić docent na Odsjeku sociologije Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na osnovi usporedbe uloga javnih, komercijalnih i neprofitnih medija, Hromadžić je pokušao detektirati mjesto koje bi pripadalo neprofitnim medijima u suvremenom, tržišno diktiranom društvu. Tako Hromadžić neprofitne medije vidi kao one čija je uloga pisati i govoriti objektivno, nuditi poziciju drugačiju od opće prihvaćene i otvarati kritički uvid te stvoriti prostor u kojem sadržaj nije podređen formi, već upravo suprotno – forma sadržaju. Kao prednost internetskih medija istaknuo je mogućnost neposrednog sudjelovanja korisnika, odnosno participativnost.

Funkcija neprofitnih medija

Andrea Zlatar, profesorica na Odsjeku komparativne književnosti Filozofskog fakulteta u svom uvodnom izlaganju krenula je od detektiranja problema – a to je pitanje funkcije neprofitnih medija, čija bi društvena uloga trebala biti doprinos razvoju civilnog društva, participativnosti građanstva u razvoju društva te demokratizacija. Osvrćući se na zakonski okvir istaknula je kako sve ove smjernice postoje u njemu, no ne i u praksi a jednako tako nedostaju analize, dokumenti te smjernice i naputci kojima bi se poticao njihov razvoj. Kao jedan od ključnih problema, Zlatar također vidi i problem miješanja ekonomskih i političkih interesa koji dovode neprofitne medije u marginalizirani položaj.

Sanjin Dragojević, profestor na Fakultatu političkih znanosti, u svom je izlaganju usmjerio temu na dobre prakse u inozemstvu, navodeći primjere iz SAD-a, Kanade i Finske. Tako je politika spram medija u SAD-u već pedesetih godina prošlog stoljeća krenula u pravcu otvaranja znanju i dostupnosti informacija kao ključnom elementu unaprjeđenja društva, a Kanadu je naveo kao primjer zemlje koja ima najjasniju komunikacijsku politiku što je dovelo do bujanja informacijskog sektora a posljedićno i neprofitnih portala. Kao najsvjetliji europski primjer Dragojević je istaknuo Finsku koja također ima jasnu politiku razvoja informacijskog društva.

Predstavnik Ministartsva kulture Tomislav Jelić prezentirao je novine koje su uvedene u novi prijedlog za izmjenu Zakona o elektroničkim medijima, koji se trenutno nalazi na prvom čitanju u Saboru te spomenuo poboljšanu poziciju za neprofitne elektroničke medije, ali koji se odnose samo na radio i televiziju. Radi se naime o propisu za nakladnike ovih tipova medija koji mogu biti samo obrazovne ustanove, studentske udruge, školske udruge te udruge građana koje imaju najmanje trogodišnje iskustvo rada u informativnom, obrazovnom, znanstvenom, kulturnom i drugim područjima od interesa javnosti. Jelić je predočio kako prijedlog Zakona definira neprofitni televizijski i radijski program koji tako moraju imati najmanje 50% vlastite proizvodnje, od čega 25% mora zadovoljavati obrazovne, znanstvene, kulturne i druge potrebe javnosti. Što se pak tiče elektroničkih publikacija Zakon ih definira, ali ih dodatno ne potiče.

Cvjetana Plavša Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, ujedno i jedine institucije na području RH koja sustavno potiče i podržava razvoj neprofitnih medija, ustvrdila je kako u svojoj politici Nacionalna zaklada vidi neprofitne medije kao jedan od ključnih faktora u razvoju civilnog društva te kako je stoga i pokrenula program podržavanja ovakvih projekata, a kako popravljanje njihove pozicije smatra jednim od glavnih strateških ciljeva.

Toni Gabrić, urednik portala H-alter.org, izložio je problem o uspostavljanju razlike između neprofitnog i profitnog novinarstva smatrajući da je novinarstvo kao struka jedinstvena po svojoj biti koja treba zadovoljavati profesionalne standarde, mora biti informativna, težiti tome da pita drugu stranu za stavove i mišljenje te se voditi etičkim i društveno odgovornim načelima. Gabrić je ujedno istaknuo da novinarstvo ne smije po cijenu senzacionalizma odustati od ozbiljnih, tzv. “dosadnih” tema, nego ih po svaku cijenu mora predstaviti javnosti. Gabrić je također govorio o pitanju novinarskih sloboda i činjenici da su novinari od 90-ih godina određeni tržišnom ideologijom, a da se pri tome od njih zahtjeva da budu nezavisni i društveno odgovorni. Ovdje je Gabrić postavio pitanje mogu li tu funkciju imati neprofitni mediji te istaknuo kako treba osigurati uvjete u kojima će se oni sistemski podržavati kao mediji koji bi se procjenjivali prema kriterijima vrijednosti.

Financiranje neprofitnih medija

Iako je stol imao za cilj pozabaviti se problemom medija u općem smislu te naglasiti važnost i ulogu neprofitnih medija u današnjem medijskom krajoliku i izgradnji civiliziranog, demokratskog društva, rasprava se nakon uvodnih riječi uglavnom kretala u pravcu problema njihova financiranja. Ovakav ishod može se smatrati očekivanim jer u većini slučajeva, baš zahvaljujući nedostatku prostora za javnu raspravu, većina susreta pojedinih interesnih skupina, završava uglavnom raspravama upravo o ovom problemu koji je danas, u doba recesije, zahvatio sve djelatnosti.

Ovakav pravac rasprave odvukao je fokus sa zadane teme čime je pitanje uloge i važnosti neprofitnih medija ostalo donekle nedovoljno artikulirano, a ujedno je pokazao da rasprava o financiranju ostaje glavna tema do koje vode svi putovi. Pa ipak, ovaj okrugli stol otvorio je razgovor o današnjoj medijskoj situaciji u Hrvatskoj pa tako i o položaju neprofitnih medija, čija uloga i važnost svakako leži u činjenici da oni, odbijajući sudjelovati u tržišnoj utakmici, čitateljstvu nude upravo ono što nedostaje u hrvatskom medijskom krajoliku: relevantnost tema i informacija koje su od interesa javnosti te bavljenje sadržajima koji su potpuno zanemareni u masovnim medijima.

Okrugli stol je inicirao portal Kulturpunkt.hr u suradnji s partnerskim portalima Booksa.hr, Cunterview.net, Halter.org, Teatar.hr i ZaMirZine.net.

izvor: kulturpunkt.hr


Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*