Samoposluga #1: Radionica 2, ŠRC Korana

Napomena uredništva: Predstavljeni tekst transkript je Radionice 2 koja se održala 14. veljače 2019. godine u Velikoj vijećnici Grada Karlovca u sklopu izrade Urbanističke studije Prostorno-programske mogućnosti razvoja ŠRC Korana u organizaciji Grada Karlovca i Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

KRUNOSLAV ŠMIT: Najbolje da krenemo. Inače, ovo je jedan od prvih istraživačkih projekata koji radi naš novoformirani Zavod za istraživanja, razvoj i inovacije Arhitektonskog fakulteta. Tamo okupljamo istraživačke projekte koji se bave sa temama iskoraka u odnosu na standardne metode rada. Tako je urađeno i zamišljeno i ovaj puta. Današnji dio je u stvari dio studije koja razmišlja o razvoju ovog područja [ŠRC Korana]. Želimo staviti naglaske na urbanističku perspektivu, na pejzažnu perspektivu i na sociološku perspektivu, koja je također jako važna u razmatranju svih varijanti moguće organizacije prostora. Zbog toga i tim koji će ovdje raditi je ustvari tim koji je formiran interdisciplinarno. A možemo reći da ste i vi također dio tog proširenog sastava tima. Spominjao sam radionicu koja se odvijala 11. prosinca prošle godine [2018.] u prostorima Aquatike. To je bio jedan cijeli dan kada smo s tri različite grupe sudionika radili na ovim temama po pitanju što je tu koncept, što je tu program, što je taj prostor uopće. Prvi dio bio je usmjeren na sudionike iz upravnih odjela Grada, drugi dio su nam bili sudionici predstavnici javno-pravnih tijela – to su ona sva tijela koja se pojavljuju u postupcima donošenja i izrade urbanističkih planova – a u trećem dijelu su bili zastupljeni predstavnici udruga, stanovnika, vijeća gradskih četvrti u onoj mjeri u kojoj je to bilo tada ostvarivo. Taj treći dio bio je možda i najmanje zastupljen, a mi bismo željeli da se udio ili doprinos i udruga i stanovnika i vijeća gradskih četvrti značajno poveća i zaista mislimo da se može dati kvalitetni doprinos. Kako pomalo dolazimo do ove današnje radionice, koja je u stvari nastavak tog rada, ona je postala još konkretnija jer smo je temeljili na ovim postojećim iskustvima, a opet želeći ta iskustva testirati i kroz vaše stavove i vaša razmišljanja. Sam današnji tijek ovog rada će biti organiziran na način da ćemo vam prvo prezentirati to što je bilo na Radionici 1 (kako je radno zovemo); zatim ćemo vam istaknuti zaključke koji su tada bili uređeni. Nakon toga bismo vam prezentirali varijante mogućih urbanističkih rješenja, sa scenarijima korištenja koji su utemeljeni na tim zaključcima. Nakon toga bismo željeli kroz vašu participaciju da se odredite prema tim varijantama, ali i da ponudite neka svoja razmišljanja kroz vaš interaktivni rad u kojim smo vam pripremili ove materijale koje ćemo vam podijeliti. Na njima ćete moći raditi i na taj način uspostaviti tu interakciju. No hajdemo pogledati što je to bilo prošli put.

[RADIONICA 1]
K.Š.: Prošli put smo govorili o kontekstu i konceptu gdje smo sve sudionike željeli upoznati da prostorom, sa njegovim postojećim stanjem, njegovim povijesnim razvojem, sa onim što je zapisano u planovima koji reguliraju ovaj prostor i isto tako sa primjerima različitih vrsta projekata koji se rade na prostorima sličnog karaktera. U drugom dijelu te radionice smo govorili o potencijalnim urbanističkim prioritetima te tri grupe prostorno-programskih koncepata. Željeli smo prezentirati, a nakon toga da se sudionici odrede sa nekom vrstom ocjenjivanja prema tri grupe koncepcija. Jednu grupu su činili oni koji se baziraju na tezi da postojeći sadržaji mogu biti generatori budućeg razvoja u tom prostoru. Drugu grupu koncepata smo objedinili sve one prijedloge koji su se do sada spominjali za uređenje tog prostora, koje smo nazvali prijedlozi koji su se temeljili na prepoznatim potencijalima tog prostora. I u trećoj grupi smo željeli predočiti što je to sve omogućeno po postojećem Generalnom urbanističkom planu, koji su tipovi korištenja i izgradnje u ovom prostoru mogući, bilo da su oni minimalni ili da su maksimalni ili se možemo pitati koja je tu prava mjera. I nakon što smo te sve elemente prezentirali smo pristupili valorizaciji tih koncepata, a nakon valorizacije prezentiranih svih ovih mogućnosti organizacije prostora smo zamolili sudionike da daju, zapišu ili nacrtaju svoje prijedloge uređenja prostora u tom obuhvatu. Ono što je bilo važno napomenuti je da se nije tražila posebna priprema sudionika i da svi bez obzira na svoju stručnost su mogli, kao što će i danas moći dati vrijedan i kvalitetan doprinos u razmišljanju o tome kako dalje razvijati ovaj prostor i kao ga koristiti.

K.Š.: Što se tiče teme i konteksta i upoznavanja sa prostorom, to je nešto što vi jako dobro poznajete, vi svakodnevno živite u ovom prostoru – prostor kojeg obilježava rijeka, odnos prema gradu koji ima svoje različite karaktere, koji su vrlo specifični i imaju velik potencijal; prostor značajan za ovaj grad zbog toga što grad još nije definirao način na koji se planira razvijati. To je uvijek važan i ključan trenutak, kada se uopće postavljaju smjernice i pitamo se kako će se sljedećih pedesetak godina početi definirati ovaj prostor. Ono što bi se željelo izbjeći je da se naprave pogreške koje će ovu vrijednu lokaciju na neki način devalvirati ili postići efekt da se ne može iskoristiti puni potencijal koji bi ovdje se mogao dobiti. U samom obuhvatu – nogometni stadion, Aquatika, rijeka, puno prostora koji je trenutno nedefiniran i koji može biti organiziran na niz načina. Pitamo se koji je to ustvari pravi put kako ga urediti. Donedavno još tu nije ni bila Aquatika, ona je dala novi karakter prostoru, koji ima veliki parkirališni prostor, nasuprot je najvrednije gradske urbane ambijente.

Pokušali smo isto tako predočiti mjerilo tog prostora kroz ilustracije koje je on veličine u odnosu na Zvijezdu, trg bana Jelačića, Velesajam, Arenu Zagreb ili Luščić. Ovdje vam je dobro mjerilo veličina nogometnog stadiona, koji je to obuhvat kada bi se nalazio u Rijeci, Splitu ili u Zagrebu, koja je to veličina prostora u odnosu na Bundek. Kada bi sve te primjere stavili na jedno mjesto vidjeli biste da je za sve ove gradove to izrazito velik prostor i da je samo sa toga stajališta jako važno kvalitetno i promišljeno mu pristupiti. No on ima i neke svoje specifičnosti koje jako dobro poznajete – a to je ta promjena karaktera koji nastaje prigodom poplava, pitanja koje te poplave otvaraju. Što se tiče samog povijesnog razvoja, možemo proučavajući kako se Karlovac tijekom povijesti razvijao zaključiti da je dio prema Korani u stvari prostor koji je bio puno manje definiran nego dijelovi oko povijesne jezgre i da dan danas je on dio grada koji u stvari nije dobio novi urbani prepoznatljiviti karakter ili nije dobio one definicije urbaniteta koje odgovaraju njegovom značaju s obzirom na poziciju u odnosu na grad. Što se tiče planiranog stanja, ako ga baziramo na Prostornom planu uređenja grada ili ako ga baziramo na Generalnom urbanističkom planu tu možemo iščitati niz važnih elemenata. Možemo vidjeti da se tu planiraju nove prometnice, da je to prostor koji uspostavlja vezu između dvije prostorne cjeline. Tu ima puno elemenata infrastrukture i promjena za koje se očekuje da se dogode u cjelokupnom obuhvatu i njegovom okruženju. (…) Prostor je potrebno razvijati detaljnom prostorno planskom dokumentaciju, koja će uključiti sve ove elemente i o njima voditi računa. Iz ovog prikaza možete vidjeti da taj obuhvat se sastoji od niza parcela koje imaju svoju standardnu organizaciju poljoprivrednih parcela te je i tu potrebno očekivati određenu transformaciju, to će također imati utjecaja na organizaciju prostora. Generalni urbanistički plan sve ove karakteristike na neki način potvrđuje ili dalje detaljno razrađuje. Ono što smo uočili da bitno određuje veliki dio ovog prostora su koridori poput koridora dalekovoda. Međutim, dalekovod – ako ovo smatramo dijelom grada bez obzira hoće li biti parkovno uređen ili na drugi način – ovdje više ne može biti u ovom obliku u kojem je definiran na tim planovima, jer je to teško pomirljivo sa bilo kojim sadržajima koji se koriste za stanovnike. Prometna mreža će u odnosu na postojeću biti značajno promijenjena obilaznicama, nizom ovih infrastrukturnih elemenata poput planiranih ili izgrađenih nasipa. O ovim elementima treba voditi računa bez obzira kako se ovaj prostor bude organizirao.

I sad smo htjeli u sljedećoj fazi analize – predočiti neke ambijente koji se na sličnim pozicijama u gradovima pojavljuju a koje možda možemo zamisliti i na ovoj lokaciji. To su ambijenti života uz rijeku, bilo da oni imaju neke prirodne karakteristike, bilo da su to sadržaji vezani uz život urbanih stanovnika i karaktera uz rijeku. (…) Sadržaji koji se pojavljuju na ovim lokacijama su sadržaji zasigurno vezani uz različite oblike sportova ili sadržaji koji omogućuju okupljanje većeg broja ljudi. Ono što si sigurno možemo postaviti kao pitanje je da li u ovim ambijentima ima mogućnosti za smještaj drugih sadržaja, koji su isto tako u mogućnosti dati svoje specifične impulse i definirati nove ambijente. Nakon toga, naravno, valja razmisliti o tome što su u stvari potencijalni urbanistički prioriteti u ovome prostoru uz kvalitetan odnos prema rijeci i cijelom potezu, uz kvalitetan odnos prema gradu i njegovim elementima koji definiraju cijeli ovaj prostor sa nekom postojećom mrežom i različitim sadržajima. Možemo si postaviti pitanje da li tu ima prostora za unapređenje ili poboljšanje tih funkcionalnosti. Kako sve ove elemente pomiriti i kako ne izgubiti vrijedni potencijal ovog prostora, kako izbjeći da ne potrošimo ovaj prostor bilo sa nekom neprimjerenom izgradnjom bilo da ne prepoznamo neke na prvi pogled skrivene vrijednosti, a koje mogu biti značajne za definiranje cjelokupnog obuhvata? Nakon ove faze analize željeli smo vam vizualizirati sve one prijedloge o kojima se na neki način govorilo kada se razmišljalo o ovom prostoru kroz fotomontaže. Tu bih Vas još samo molio – kod svih ovih primjera, mi ne zagovaramo ni jedan od ovih primjera. Željeli smo vam ilustrirati što bi se dogodilo kada bi Korana kao postojeći generator razvoja dobila ekstenziju koja bi dala neki novi karakter ovom prostoru. Druga tema je bila – što bi bilo kada bi Aquatika bila generator razvoja sadržaja koji su nadopunjujući – npr. multiplikacijom elemenata građevine ili proširenja osnovne prve generalne teme. Zatim, htjeli smo vam vizualizirati što bi se dogodilo kada bi se u tom prostoru pojavilo jako puno sportskih trena, niz različitih sportskih sadržaja kao ekstenzije stadionu kao generatoru razvoja. Sljedeća tema koju smo vidjeli da se također razgovarala u prijedlozima za mogući sadržaj je bilo pitanje da li ovo može biti prostor u kojem bi se mogao organizirati kamp reprezentacije – pa onda jedan možda malo drugačiji karakter prostora u odnosu na prethodni, korisnici su vrlo specifični i pitanje da li bi taj prostor na isti način živio sa gradom. Od još sljedećih tema koje su se pojavljivale kao prijedlozi potencijala prostora bilo je govora o temama hotela i kakav bi on ambijent stvarao; ili, bilo je razgovora i propitivale su se mogućnosti da li se tu može organizirati kamp koji bi bio povezan s rijekom i imao neku dobro okruženje poput šumaraka i slično. Isto tako bilo je prijedloga da se ovdje smjesti zabavni park pa smo vam htjeli vizualizirati što bi to značilo kada bi se u ovaj prostor organizirao jedan zabavni park koji ima vrlo intenzivnu izgradnju kojom se u stvari jako značajno mijenja prostor. Također smo vam htjeli vizualizirati kada bi se dogodilo kada bi se svaki od ovih sadržaja pojavio u nekom manjem segmentu (…) Uz to, važno nam je bilo da kroz analizu isto tako zabilježimo što su to sve mogućnosti koje su otvorene sa postojećim generalnim urbanističkim planom i što on danas omogućuje da se u tom prostoru izgradi. (…) E sad do kojih se zaključaka nakon te prve radionice došlo bih zamolio svoju kolegicu Ines Mravunac da ih ona prezentira a ja ću Vam se onda javiti sa prijedlogom te tri varijante u koje smo grupirali sve što se pokazalo kao nešto što je bilo pozitivno.

INES MRAVUNAC: Zapravo mislim da je vrlo zanimljivo pogledati rezultate prve radionice. Prvi dio, zapravo, sudjelovanja sudionika bila je valorizacija svih ovih prezentiranih koncepata, ovih najrazličitijih varijanti korištenja, a drugi dio je bilo da sudionici na listu papira daju prijedloge na najrazličitije načine. Kroz sva tri dijela možemo uočiti da su mišljenja i viđenja prostora podjednaka i slična te da se podržavaju odnosno ne podržavaju slični koncepti. (…) Glavni zaključak ovih radionica je bio da su određeni koncepti izrazito pozitivno valorizirani. To su koncept Aquatike, proširenja svih sadržaja koje Aquatika obuhvaća; zatim, koncept proširenja programa sporta; te kamp, što se pojavilo kao pozitivno valorizirano, premda bi trebalo istražiti u kojem području, kojem dijelu i u kojoj veličini da se pojavi. Te smo koncepte detaljnije analizirali i detaljnije razrađivali. Možemo reći da su podjednako pozitivno i negativno valorizirani koncepti rješenja bazirana na proširenju rijeke s lajtmotivom Korane, zatim pejzažna struktura i autohtoni krajolik (naravno da se možemo pitati što je ovdje zapravo “autohtoni krajolik”?) i slojevita struktura zoniranja, kao neko preklapanje i pejzažnog i izgradnje s time da se treba paziti u kojem dijelu se pojavljuje pejzažno a u kojem izgradnja. Naravno da treba razmišljati i odnosima vrijednih vizura prema pejzažu iz grada prema tom prostoru koji svakako trebaju ostati sačuvani i o tome će sigurno u daljnjem tijeku ove studije i konzervatori trebati reći. (…) I to je bio zaključak cijelog rada do te radionice u Aquatici. Na osnovu toga i na osnovu zbira svih dosadašnjih inputa što se tiče programa i sadržaja i na osnovu prijedloga sudionika dobili smo i grupirali sadržaje i programe. Prvo, u sportsko-rekreacijske sadržaje: zatvoreni, natkriveni, otvorene sportske građevina i igrališta, kupalište, sportovi vezani uz vodu, zabavni park. Zatim, sadržaje turističko-ugostiteljskog karaktera, hotel (koji i GUP definira da se može pojaviti u veličini do 60 soba), eko kamp, auto kamp, te drugi manji ugostiteljski sadržaji). Zatim, grupa kulturno-društvenih sadržaja jer su vezani uz Aquatiku, uz različite velike manifestacije koje bi se mogle održavati te prateći sadržaji – parkiralište, infrastruktura i za to vezan poligon za autoškolu. (…) Uz Aquatiku vežemo i mali botanički vrt, leptirarij koji se isto pojavljivao kao jedna od tema ponuđena od sudionika. Bilo je dosta različitih prijedloga i dosta malih sadržaja, što većih sadržaja koji su onda grupirani. U drugom dijelu kada ćemo vas zamoliti da date svoj prijedlog te smo sadržaje grupirali u četiri veće asocijativne cjeline, a kasnije ćemo objasniti što točno mislimo. I zapravo sada prelazimo na sljedeći dio.

[TRI VARIJANTE ORGANIZACIJE PROSTORA]
K.Š.: Nakon svega ovoga pokušali smo vidjeti koja je bitna poruka i koje su mogućnosti da se ti sadržaji organiziraju u tom prostoru. Došli smo do tri varijante koje bismo vam htjeli pokazati kroz tri različita mjerila kojima razmatramo koje su mogućnosti organizacije unutar samog obuhvata.
Prvu varijantu nazvali smo “linearni park”. Pod tim se misli da se uz cijeli prostor Korane uz grad pojavljuje sustav i niz parkovnih površina koje se nastavljaju jedna na druge, negdje više urbanog a drugdje više prirodnog karaktera, ali koje omogućuju da se uspostavi kontinuirani niz, linearni park koji u ovom segmentu obuhvata ovog zadatka dobiva i svoj specifični organizacijski oblik kao prepoznatljiva točka cijelog tog poteza linearnog parka. Druga varijanta je varijanta organizacije koju smo nazvali “otoci u zelenilu”, a ona se bazira na prepoznavanju vrlo značajnih ili šumskih površina u okolici Karlovca i pitamo se da li ovaj prostor obuhvata može biti sličnog karaktera a unutar njega da se pojavljuju sadržaji poput onih u zelenom, šumskom, parkovnom ambijentu, prepoznatljivom parkovnom potezu. I treća organizacija je organizacija koju smo nazvali “nova gradska matrica”, koja je u stvari fenomen koji u Karlovcu sigurno postoji kao jedan od elemenata prepoznatljivosti grada, a bazira se na tezi da svaki novi dio grada mora imati svoju prepoznatljivu matricu koja pokazuje i govori o razdoblju u kojem je on nastao. Naravno, uz stari dio grada, nove dijelove koji će razvijati svoj prepoznatljivi karakter uz ovaj prostor vidimo i u Luščiću ili na još nekim dijelovima gdje grad nije u potpunosti definiran. Kada bismo sada razmišljali o ove tri varijante – u zoni od ušća do ušća ta tema linearnog parka bi se pojavila kao jedan od segmenata parkovnog prostora gdje je bitno pitanje podjele dvaju karaktera urbanog i uz rijeku kao nositelja organizacijske strukture. Druga tema, sa otocima u zelenilu – pitanje da li se ti otoci u zelenilu mogu pojavljivati točkasto, hoće li izgradnja biti vrlo koncentrirana. A kod teme nove gradske matrice pitamo se što je taj novi sloj grada koji bi se ovdje mogao pojaviti ne kao nositelj izgradnje nego kao nositelj organizacije cjelokupnog prostora u kojem se pojedini segmenti mogu etapno stavljati u funkciju ili u korištenje kada se pojavi potreba. U prostoru samog obuhvata, tada bismo na sličan način kako se on može organizirati. U skladu sa tri prostorne sheme – varijanta linearnog parka može se vizualizirati kao zona uz rijeku uz koju se pojavljuje puno širi parkovni prostor, a u drugoj zoni da se pojavljuje organizacija koja omogućava da se taj prostor dovoljno opskrbi potrebnom infrastrukturom da se pojavljuju i drugi “ne-parkovni” sadržaji. Dok tema otoka u zelenilu je moguća u svojoj realizaciju jedino ako taj broj ili je broj točaka relativno malen ili ako imamo potrebu i želju da okolni prostor uredimo i realiziramo kao javni parkovni prostor jer jedino u toj situaciji je ona ostvariva. Tema nove gradske matrice je model koji postavlja jedan novi red u prostoru; on može biti ispunjen sa pretežito zelenim i parkovnim prostorom, a može unutar sebe eventualno dobiti i neke elemente izgradnje ako se za to iskaže potreba. Njegovo obilježje je između ostalog da pred-definira cjelokupnu zonu na način koji bi trebao biti vrlo korišten. Iz tih triju varijanti se cijeli taj prostor može sagledati kroz pitanje – što je to namjena, što je to struktura i što je to ta izgrađena struktura koja se nalazi unutar tih elemenata i na koji način sada možemo jednu, drugu ili treću varijantu valorizirati s obzirom na potencijale za uređenje prostora koji svaka od njih može ponuditi.


Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*