DOPETHRONE – III
|Prekapajući po blogovima sa sludge glazbom naletio sam na CD kanadskog trojca Dopethrone. Prekrasno je kako se na Bandcampu može pronaći pravih dragulja i nema uopće potrebe čekati da poznati izvođač izbaci “dugoočekivani” nosač zvuka.
Još jednom Bandcamp podsjeća na riječi ZAMP-ovog oficira kako će download s interneta uništiti glazbu. Možda glazbeni biznis i trpi financijske štete jer se nosači zvuka slabije kupuju no na ovaj način saznajemo za svu silu novih bendova koji doslovno iz sata u sat izviru na sve strane.
Jedan od takvih novih bendova je i Dopethrone. Band očito nazvan prema istoimenom albumu stjegonoša žanra Electric Wizard s ponosom tvrdi da su najžešći DIY trio koji dolazi iz Kanade.
Zanimljivo je kako je zvuk New Orleans sludgea postao planetarno popularan unatoč različitostima podneblja iz kojih dolaze bendovi. Tako nije čudno naletjeti na bend iz Estonije, Norveške ili Malezije koji zvuči kao da je rođen u močvarama Louisiane.
Dopethrone su teški, mračni i ljuti kako to i dolikuje masnim sludgerima a na trećem LP-u razvukli su pet stvari na gotovo 40 minuta.
Album otvara Hooked i to s Lovecraftovskim monologom nakon kojeg slijedi zarazni ponavljajući rif koji bi mogao bend izvući iz undergrounda. Vokal teško da će svojim vještičjim hripanjem privući ljubitelje glasovnih egzibicija, ali koga briga, Carcass i dalje imaju svoje fanove pa i oni mogu provjeriti što dolazi iz Montreala.
Reverb Deep traje čak deset minuta i još je dublja, sporija i teža od prethodne stvari. Bez obzira na najtežu artiljeriju Dopethrone vješto spajaju blues tradiciju s blacksabbatovskom atmosferom. Veseli činjenica da se krug ljubitelja ovakvog zvuka ipak lagano širi i gradi jednu pravu podzemnu, mračnjačku scenu koja, nadajmo se nikad i neće postati masovni hype. Dakle, glazba za usko odabrane i prosvjetljene.
Storm Reefer opet donosi jedan lijepi, zarazni, blueserski poluhitoidni rif. Uf, masnoća se cijedi iz zvučnika.
Devils Dandruff je najbrža i najkraća stvar na ploči, traje nešto manje od četiri minute i pravi je uvod u monumentalno psihodeličnog Cult Leadera koji kroz gotovo deset minuta ponavlja temu. Zujanje i bućkanje za kraj. Odlična ploča. 9/10