Kratki uradi sam uvod za fanzine

Zini svih vrsta, pa tako i fanzini, proizašli su iz do-it-yourself kulture poslijeratnih godina 20. stoljeća, koja je nastojala demokratizirati i individualizirati proizvodne procese. U Ujedinjenom kraljevstvu, primjerice, ne samo što je ona bila vezana uz dužu tradiciju Arts & Crafts pokreta i duže prisutnu tendenciju izdavanja how-to knjiga i priručnika (među kojima su najpoznatije bile knjige za služinčad i kuharice), već i poslijeratnu nestašicu i štednju. Do it yourself kultura, daleko šira od malih objekata poput zina, prožimala je gotovo sve aspekte života. Daleko poznatiji primjer od fanzina bile se kućne renovacije amaterskih “kućnih majstora”, potpomognutih nebrojenim časopisima, knjigama i emisijama koje su pružale osnovne i napredne savjete kako preobraziti viktorijansku kuću u nizu u modernu kuću, kako sam postaviti električne instalacije u novogradnji ili kako sam popločati kuhinju ili izgraditi peć. DIY će kasnije zamijeniti Home Improvement pokret (sjetite se samo istoimene kultne serije iz devedesetih sa Timom Alllenom). U konačnici, u jugoslavenskom kontekstu, do-it-yourself prevedena je kao “uradi sam” ili “sam svoj majstor”.

DIY kultura, proizvodi i prakse koji su postali karakteristični za nju većinom nisu bili samonikli. Oslanjali su se na pojednostavljene i cjenovno dostupne industrijske i obrtničke prakse.
Kako (fan)zini formom i sadržajem odgovaraju časopisima i magazinima, tako i njihova izrada odgovara na tiskarsku pripremu i prake; što znači da će se fanzini u osnovi sastojati od presavijenih listova papira, s hrptom na lijevoj strani, koji su spojeni bilo uvezivanjem, lijepljenjem ili najčešće klamanjem.

PRIPREMA PAPIRA I RASPORED STRANICA

U tiskarstvu se razlikuje knjižni blok od korica; knjižni blok je skup knjižnih slogova ili araka koji u poredani određenim redom, sabrani i međusobno povezani. Arak je naziv za list papira velikog formata koji se prema potrebi može rezati ili presavijati na različite manje formate; u tiskarstvu arak koji će činiti knjižni slog najčešće se sastoji od 16 stranica teksta.. Bilježnica je u osnovi ukoričeni knjižni blok koji na sebi nema nikakav tisak. Korice su pak odvojeni element, koji se spaja na knjižni blok. (Fan)zini najčešće nisu bili ukoričeni, tj. nisu imali posebno rađene tvrde ili mekane korice već bi prva stranica prvog lista bila naslovnica (fan)zina. Odnosno, (fan)zini su se najčešće sastojali samo od knjižnog bloka.

Nekoliko je opcija vezano za pripremu papira za (fan)zine i njihovo sastavljanje.
Prva opcija je savijanje i rezanje jednog lista papira velikog formata na manje formate. U slučaju da su vam dostupni papiri velikih formata (B1, A1 itd.), savijanjem papira i rezanjem od 1 lista može se dobiti slog od 8 ili 16 stranica (v. sliku niže). Ovako se mogu savijati i papiri manjeg formata, za minijaturne fanzine.

 

Preklapanje i rezanje papira za fanzin; 1 list = 8 stranica.
Izvor: https://www.vice.com/en_us/article/d3jxyj/how-to-make-a-zine-vgtl

Druga opcija je sakupljanje/sabiranje više presavinutih papira koji se umeću jedan u drugog. savijanjem papira A5 formata po pola/po visini dobije se fanzin A4 veličine, a savijanjem A4 formata papira dobije se fanzin veličine A5 formata, koji je i bio najčešći format (fan)zina jer su se oni umnažali fotokopiranjem standardnog uredskog A4 lista papira. Presavijanjem jednog lista A4 papira dobije se četiri stranice.
Ova opcija uključuje da se vodi pažnja o planiranom broju stranica u fanzinu, rasporedu stranica i broju listova. Ona omogućuje veći broj stranica nego prva opcija, no treba imati u vidu da što je više listova papira da će hrbat (presavijeni dio) biti deblji i da će vjerojatno biti teže za povezati.

Slaganje više papira za fanzin, s pobrojanim stranicama. Izvor: https://www.vice.com/en_us/article/d3jxyj/how-to-make-a-zine-vgtl

Treća opcija je varijacija na temu na drugu opciju, a to je da se fanzin sastoji od više slogova fiksnog ili različitog broja listova ili stranica koji se zatim dodatno povezuju u cjelinu.

Nasuprot danima kada su fanzini se prvi put pojavili, PC programi za grafički dizajn i oblikovanje su dostupniji i fanzini se mogu izrađivati isključivo u digitalnoj verziji.
U tom slučaju jedino je bitno imati u vidu da sveukupni knjižni blok svih stranica fanzina bude djeljiv s četiri kako bi se mogao printati i fotokopirati i kako fanzin ne bi završavao s nizom praznih stranica.

PRINTANJE (FAN)ZINA
Printanje gotovih digitalnih (fan)zina ili skeniranih fanzina najlakše kroz postojeće mogućnosti programa za printanje. U prozoru od printera odabere se opcija “booklet printing” ili “knjižica”; printer će sam posložiti raspored stranica na listu. Ako printer nema mogućnost samostalnog obostranog printanja, prvo treba isprintati s opcijom “samo prednja stranica” a potom “samo stražnja stranica”. Mali trik je da prije nego što se papiri vrate u printer da se isprinta druga stranica da ih se presloži tako da je prvi list koji je izašao bude prvi list kojeg će printer povući; tj. obrnutim redoslijedom od onog iz kojeg ih je printer isprintao.

 

UVEZIVANJE
(Fan)zini u najčešće spajani klamanjem po sredini hrpta. Ne samo što je ovaj način spajanja ili uvezivanja fanzina bio najjeftiniji i najdostupniji za DIY kulturu u kojoj su fanzini nastali, već je imao tradiciju u tiskarskoj tradiciji; klamanjem su spajane manje i jeftine brošure, pa čak i velike knjige, a zamijenilo je jeftin i brz saddle stitch vez koncem.
U tiskarstvu se koriste posebne klamerice sa sedlom za postavljanje savijenog papira.

Klamarica za uvezivanje. Izvor: https://www.aliexpress.com/i/32964710886.html

Umjesto njih, mogu se koristiti industrijske heavy-duty klamerice – tako da se ispod hrpta postavi gumica ili neki drugi lakši i elastični ili spužvasti materijal kako bi se klamerica mogla izvuči.Umjesto industrijske heavy duty klamerice, može se klamati s običnom klamericom.

Jedan način je da se s malo više manevriranja da proklama kroz sredinu hrpta; drugi, koji je daleko više neefikasan, prikazan je u videu ovdje.

Treća mogućnost je da se uveže koncem. Najjednostavniji način je vez sedla, tj. saddle stitch. Kratak tutorial možete pronaći ovdje.

 

***

Ovaj tekst nastao je u sklopu programa Infoshopa Karlovac. Infoshop Karlovac vodi KA-MATRIX – Udruga za društveni razvoj. Program Infoshopa Karlovac sufinancira Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.


Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*