PLAN.et magazin

U utorak 10. ožujka u Novinarskom domu u Zagrebu održan je okrugli stol na temu novinarstva na internetu i njegovim perspektivama. Organizatori skupa su bili HND kao strukovna organizacija koja okuplja novinare, portal h-alter i pollitika.com.
Temeljna ideja skupa bila je diskutirati o budućnosti novinarstva u tehnološkoj tranziciji koja je u tijeku, te posebnostima hrvatskog novinarstva koje ima cijeli niz problema (od političkog uplitanja, preko pritisaka oglašivača, do financijske krize koja je zahvatila i medije). Kao gosti okruglog stola pozvani su niz sudionika koji su predstavljali nekolicinu manjih i regionalnih portala, profesore s fakulteta, predstavnike agencije za elektroničke medije te HBO, a organizatori su namjerno izostavili goste iz komercijalnih medija i medijskih kuća.

Tijekom okruglog stola govornici su se načeli puno tema i očito je da postoji veliki interes da se o tome diskutira obzirom na međusobna različita mišljenja.

Jedan od problema s kojim se hvataju ukoštac prvenstveno medijske organizacije je pad prihoda od njihovih matičnih publikacija (ili programa) i migracija korisnika / konzumenata informacija na internet. Omjer prihoda po korisniku dramatično pada (evo naišao sam taman na jedan članak sa inače sjajnog bloga mondaynote), a nedavno sam negdje naletio na informaciju da kada bi New York Times danas odustao od svog tiskanog izdanja i iz svojih troškova uklonio sve one koji se na ovaj ili onaj način odnose na tisak – ispalo bi da je trošak proizvodnje informacije otprilike pet puta veći od prihoda koje ostvaruje na internetu. To ukratko znači da je ekonomski model koji jamči održivost medija na internetu pod velikim upitnikom, a mišljenja sam da je u zemlji poput naše u kojoj je relativno mali broj internet korisnika na iznimno maloj populaciji taj problem još i izraženiji.

Tu je i pitanje tzv. neovisnih ili alternativnih medija, naime nekako se misli da zbog anarhične i slobodne prirode interneta alternativni komunikacijski mediji (kao što je u ovome slučaju h-alter ili pollitika) automatski dobijaju publiku, no Vesna Kesić smatra da to i nije baš tako jer brojevi pokazuju kako migracijom na internet klasični mediji na svojim potalima pokazuju kontinuirani rast posjećenosti, dok alternativnim medijima je taj rast daleko sporiji.

Klasične medije ugrožavaju naravno i blogeri koji su djelmično koristeći nepovjerenje u medije preoteli prostor i kreirali sasvim novu kategoriju “građanskog novinarstva”, a za koje se pretpostavlja da će ubuduće iti sve bitniji segment novinarstva budući da građanin novinar ne robuje toliko filteru urednika, a može i puno lakše objaviti vijest bez kriterija vjerodostojnosti koji vrijede za klasične medije (iako je u Hrvatskoj malo smiješno o tome diskutirati kada imate tiražni dnevni medij koji objavi totalno lažirani intervju ni manje ni više nego s premijerom države).

Postavilo se i pitanje regulacije interneta, gdje je manje više svim sudionicima jasno kako pisana riječ za sobom nosi i odgovornost, te se postavlja pitanje da li je internet dovoljno dobro reguliran kroz postojeće zakone ili pak treba krenuti u zasebnu regulaciju interneta, a ako da kako bi ona morala izgledati. HBOovci su tu manje-više jasni kako očekuju maksimalnu moguću zaštitu slobode govora na internetu kako bi se izbjegle situacije poput one koja je zadesila vlasnika portala vukovarac.net Damira Fintića.

Malo detaljniji pregled što se točno događalo na skupu možete pročitati u Novi list:

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka smatra da su klasični mediji u krizi, dapače, prema njegovu sudu radi se o jednoj od težih kriza medija u Hrvatskoj, a jedan od glavnih uzroka te krize krije se u činjenici da medijima dominiraju zabavni i senzacionalistički sadržaji. Duka nije optimist i stanje je u usporedbi sa stanjem devedesetih godina drugačije.

– Tada smo se mogli nadati da će se promjenom politike mediji promijeniti. Danas su pritisci perfidniji i radi se o sprezi politike, vlasnika i oglašivača. Stoga je nada u bolje medije danas slabija, smatra Duka. Što se tiče novinarstva na internetu, založio se da se zadrži stupanj dosegnutih sloboda, pa i u slučaju mogućeg zakonskog reguliranja. (novi list)

Večernji list:

- Internet je još uvijek elitni medij jer nije svima dostupan, a komercijalizacija je najveća prijetnja internetskom korisniku, istaknula je Reana Senjković, iz Instituta za etnografiju i folklor.Predstavnica H-altera Vesna Kesić tvrdi da su klasično novinarstvo uništili managment i urednici, a ako želimo sačuvati internet kao mjesto slobode, da sve ovisi o građanskom aktivizmu. Smiješno je da regulativa ne može kontrolirati ono što bi trebala kontrolirati. Posjetitelji, konzumenti i čitatelji ne posjećuju internet zato što je tiskano novinarstvo loše. Informacija postaje vlasništvo medija, a treba biti opće dobro – istaknula je Kesić te ukazala na probleme s kojima se suočavaju blogeri. (večernji list)

Organizatori su zadovoljni interesom i odazivom a posebno je bilo zanimljivo to da je ovaj okrugli stol vjerojatno prvi skup održan u Hrvatskoj na kojoj je nekolicina sudionika ali i pojedinaca iz publike “tvitala” cijeli događaj (što je i objašjenje onima koji su se pitali zašto govornik, moderator i još nekolicina sudionika uporno tipka po svojim blackberryima). Više o tome na siteu h-alter-a.

Ovaj okrugli stol je ujedno bio i prvi skup u čijoj je organizaciji sudjelovala pollitika.com pa se organizatori nadaju da će sljedeći biti bolji i uspješniji jer se pokazalo da postoji veliki interes da se organiziraju slični događaji čemu je najbolje svjedočio prilično veliki broj novinara koji su posjetili predavanje.
izvor: MRAK.org