atarax 25mg ou xanax generic xanax how much do 2mg xanax go for

daz valium buy cheap valium atenolol and valium

xanax heat stroke xanax medication xanax compared to vicodin

how many xanax is an overdose xanax drug alprazolam buy Vancouver

how long will ativan show in urine generic lorazepam what is ativan generic name

aripiprazole xanax generic xanax order alprazolam Chandler

taking yourself off xanax generic xanax xanax used to treat high blood pressure

things to know about ambien buy ambien when is ambien most effective

vistaril to wean off xanax cheap xanax mylan 2mg xanax

zolpidem buy Rancho Cucamonga buy ambien online what class medication is ambien

Tribina Trebaju li gradu Zagrebu male kulturne institucije?

Natječaj za dodjelu donacija Zagrebačke banke u 2011.21.2.2014. Hrvatski novinarski dom, Perkovčeva 2, Zagreb 10:00 Povodom neizvjesne budućnosti Galerije Nova WHW u suradnji sa Savezom udruga Klubtura i Savezom udruga Operacija grad organizira tribinu Trebaju li gradu Zagrebu male kulturne institucije? Na tribini će govoriti Boris Bakal, umjetnik, Bacači sjenki; Želimir Koščević, kustos i kritičar te Emina Višnić, direktorica Pogona – Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade, a pozvani su i predstavnici uprave Grada Zagreba i Gradske skupštine. Ujedno će na tribini biti predstavljena i publikacija Kronologija Galerije Nova 1975. – ? koju su pripremili Darko Šimičić i WHW. više o tribini –> Proteklih godina svjedočimo kontinuiranim promjenama u upravljanju Gradom Zagrebom, njegovim institucijama, poduzećima, nekretninama i resursima. Rasprave o kvaliteti i smislu tih promjena najčešće se prešutno zaustavljaju podrazumijevanjem politike štednje kao jedinog modela i prioriteta. Takve tendencije određuju i sudbinu malih kulturnih institucija koje djeluju u gradu Zagrebu pa tako i Galerije Nova. Galerijom Nova trenutno upravlja AGM, izdavačko poduzeće koje je bilo dio Zagrebačkog holdinga. Prošle godine Gradska skupština Grada Zagreba izdvojila je AGM iz Holdinga te mu tako omogućila da uđe u proces restruktuiranja – kako bi bio privatiziran. Tim procesom otvara se pitanje što će se dogoditi s Galerijom Nova. Odgovori na pitanja o budućnosti i upravljanju Galerijom Nova ne tiču se samo sudbine jedne institucije nego predstavljaju slučaj koji otvara i šira pitanja o kulturnoj politici Grada Zagreba kao i o dinamici između reprezentativnih institucija (muzeji i sl.) i malih institucija koje drugačijom vrstom dijaloga, intenziteta i kontinuiteta doprinose kulturnoj proizvodnji, ali i aktivno i angažirano tematiziraju društveni i politički kontekst u kojem djeluju. Smatramo da je važno da se zainteresirana javnost što ranije uključi u tu raspravu kako svi zajedno ne bismo ponovno bili zatečeni štetnim rješenjima. Kao kulturni djelatnici dužni smo brinuti o sudbini kulturnog života društvene zajednice u kojoj djelujemo, želimo, uz to, aktivno propitivati kakvu kulturnu produkciju imamo, koje mjesto kultura zauzima u našem društvu i gdje se u tim konstelacijama smješta Galerija Nova kao javna institucija svjetskog ugleda i duge tradicije. Odgovori na ta pitanja ne bi se smjeli donositi samo u uredima vlasti, nego bi trebali ovisiti i o djelovanju sviju nas. O GALERIJI NOVA:

Galeriju Nova osnovali su 1975. umjetnici i kustosi Ljerka Šibenik i Mladen Galić, u sklopu Centra za kulturnu djelatnost Socijalističke omladine Zagreba. Od svojih početaka galerija je provodila radikalan program izložbi avangardnih modernističkih umjetnika (Aleksandar Srnec, Jo Klek, Exat 51 i mnogi drugi), zajedno sa scenom koja je tada bila u nastajanju, a obuhvaćala je umjetnike poput Gorana Trbuljaka, Brace Dimitrijevića, Grupe šestorice autora, Mladena Stilinovića i drugih. Otkako je 2003. godine vodstvo preuzela udruga Što, kako i za koga/WHW, program Galerije Nova jedanaest se godina odvijao u intenzivnom dijalogu s međunarodnom scenom (prema svim stranama svijeta), unutar koje je galerija dobila važno mjesto – kako na evropskoj, tako i na svjetskoj razini. Program koji je kustoski kolektiv WHW sa suradnicima realizirao u sklopu Galerije Nova popraćen je i visoko valoriziran od strane međunarodnih likovnih profesionalaca i u međunarodnim krugovima postao je ključna referentna točka za promociju suvremene umjetnosti. Galerija Nova profilirala se i kao važno mjesto suvremene kulturne produkcije koje inzistira na politizaciji kulture i služi kao otvoreni javni prostor velikom broju kulturnih i aktivističkih inicijativa zainteresiranih za dijalog i produktivno shvaćanje kulture.


Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*