is .5 xanax stronger than .25 buy alprazolam what do xanax generic pills look like

soma e produto de equação de segundo grau soma no prescription muzik slam mix soma

white oblong pill xanax 2 buy xanax xanax withdrawal dreams

valium per ansia da prestazione diazepam 5mg valium 2mg

is it safe to inject ambien ambien without prescription ambient temperature app iphone

does phentermine hcl 37.5 work buy phentermine online can u take xanax and phentermine

valium warnings and precautions diazepam 5mg valium ask a patient

caribbean world soma bay opinie carisoprodol soma a soma dos multiplos de 7 compreendidos entre 100 e 250

demerol ultram buy ultram norflex with ultram

ambien cr 12.5 vs ambien buy ambien online eating and taking ambien

Kako se (ne)financira rad klubova i centara za mlade

Razgovarali smo s Eminom Bužinkić, doskorašnjom predsjednicom Mreže mladih Hrvatske o kriterijima djelovanja i načinima financiranja klubova i centara za mlade.

U Karlovcu je održan sastanak predstavnika klubova za mlade, klubova mladih, centara za mlade, info centara i drugih organiziranih oblika koji djeluju u području slobodnog vremena mladih kojemu su sudjelovali predstavnici iz Bjelovara, Belog manastira, Splita i Kaštela, Pule, Siska, Zagreba i Karlovca.

Organizatori iz Mreže, ali i svi okupljeni vrlo su zadovoljni jer se ovom prilikom došlo do informacija o poteškoćama koje postoje u djelovanju, koje su im prilike, izazovi i te što im najviše treba. Sudionici su se fokusirali na to da se vidi koji oblici ponude za mlade postoje i kako se financiraju što će zasigurno pridonijeti daljnjem radu i mogućim suradnjama.

Emina nam je na početku razgovora predstavila teme o kojima su prisutni raspravljali: – Razgovarali o aktivnostima MMH u ovom području pa je i predstavnica Ministarstva obitelji imala prilike prezentirati kako su oni u posljednjih 8 godina podržavali radove Klubova i Centara za mlade. Daljnji razgovor fokusirali smo na tri teme: kriteriji ili načini djelovanja svih oblika organiziranja mladih i što se kod njih razlikuje, kriteriji financiranja gdje smo na neki način evaluirali postojeće kriterije financiranja Klubova i Centara za mlade. Treća diskusija se ticala moguće intenzivnije suradnje i umrežavanja Klubova i Centara za mlade u nacionalnu platformu koja bi omogućila jaču sinergiju i intenzivniju komunikaciju, prijenos iskustava i premošćivanje problema koje sada imamo, kako bi se u nekom skorijem vremenu možda i pozicionirala kao dovoljno jak subjekt da može zagovarati promjene u sektoru mladih prema državi.

Kakva je sada situacija? Koliko su povezane i umrežene organizacije koje vode klubove mladih?

EB: Za sada nam se čini da klubovi mladih nisu kvalitetno umreženi za što postoji više razloga. Jedan od njih je da su Klubovi mladih uglavnom mjesta u manjim sredinama koji niti nemaju puno financijskih sredstava ni kapaciteta za neku vanjsku suradnju. Treba ipak spomenuti da Centri za mlade u Hrvatskoj dosta dobro surađuju pa tako i Info centri koji su uspostavili svoju zajedničku krovnu organizaciju koja se zove Zajednica informativnih centara.

Koliko je prema mišljenju Mreže mladih rad Centara za mlade i Klubova važan za razvijanje aktivnosti za mlade na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini?

EB: Rad klubova i centara za mlade je primaran za uključivanje i osvještavanje mladih o njihovoj društvenoj ulozi, o motiviranju mladih da svoje vještine i svoje talente koriste negdje. Klubovi mladih zapravo su primarni prostori u kojima je jako puno mladih aktivista izraslo kroz različite programe. Klubovi mladih nude različite sadržaje – od tečaja gitare do konkretne i specijalizirane edukacije preko učenja o tome kako primjerice nastupati na intervjuima za zapošljavanje. Klubovi mladih su primaran prostor gdje mladi ljudi postaju ono što jesu i što ih više imamo mladi ljudi imaju više prostora da izraze svoje afinitete. Osim Klubova i Centara za mlade postoje drugi oblici organiziranja mladih i tu treba spomenuti udruge mladih i za mlade koji su zapravo vitalni dijelovi civilnog društva u većini zemlje.

Cijelo vrijeme pričamo o klubovima i centrima za mlade, koja je razlika?

EB: Klubovi su autonomni prostori mladih gdje mladi ljudi za sebe i za druge mlade kreiraju različite tipove sadržaja. U svakom slučaju to je prostor gdje se afirmiraju sve potrebe i svi afiniteti mladih ljudi koji žive u određenoj zajednici i žele koristiti taj prostor i sami su odgovorni za njega. Naravno u Klubovima mladih se očekuje potpora zajednice i lokalne samouprave. Centri za mlade su za razliku od klubova mladih prostori za mlade koji trebaju biti puno profesionalniji u smislu ponude određenih servisa za mlade. Oni nude različite tipove servisa kao npr. Centri za zapošljavanje i poduzetništvo mladih, multifunkcijski Centri za mlade koji organiziraju kulturne sadržaje, edukacijske i informativne sadržaje. Centre vode ljudi koji imaju plaću i to je zapravo dio njihovog profesionalnog angažmana.

Iz iskustva Mreže mladih, je li bilo dosad problematičnih situacija oko financiranja klubova i Centara za mlade?

EB: Općenito je situacija s financiranjem sektora mladih dosta problematična. Sredstva na nacionalnoj razini limitirana su na sredstva Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Ministarstva znanosti koja su još uvijek relativno mala s obzirom na potrebe. Problemi na lokalnoj razini stoga su jako vidljivi. Primarno očekujemo da će lokalne vlasti upravo financijski podupirati rad klubova i Centara za mlade u svojim zajednicama, međutim, to se još uvijek ne događa u velikom broju slučajeva. Klubovi i Centri za mlade imaju jedinu priliku financirati se putem natječaja MOBMS-a koji ima specijaliziran natječaj za Klubove mladih i za Info centre. Naravno da bez potpore lokalne zajednice ta sredstva nisu dovoljna.

Je li Ministarstvo obitelji poslalo neke preporuke prema jedinicama lokalnih uprava i samouprava?

EB: Ministarstvo je u proteklih 8 godina donijelo niz preporuka prema lokalnim samoupravama. Cijeli nacionalni program za mlade temelji se na provedbi mjera koje se preporučuju da se provode i na lokalnoj razini. U tom smislu je Ministarstvo izradilo preporuke u cilju financiranja Klubova i Centara za mlade.

Kakva je danas situacija sa samim financiranjem?

EB: Sredstva su se u posljednjijh 8 godina bitno smanjila. Osnivanjem Mreže mladih Hrvatske činilo nam se da će stvari ići drugim smjerom i da će se samo povećavati s obzirom na rad sektora mladih. S natječajem se krenulo 2002. godine kada je bilo oko 1,5 milijuna kuna za natječaj za Klubove mladih. Prošle godine je dodijeljeno 800 tisuća kuna, a ove godine će biti dodijeljeno 400 tisuća. Govorimo o velikoj redukciji sredstava, Natječaj za udruge mladih je prije 2 godine ukinut zbog nedostatka financijskih sredstava, dok su natječaji Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dosta otvoreni u smislu prijavljivanja većih programa. U konačnici kada se objave rezultati natječaja vidi se da relativno malen broj organizacija mladih dobiva relativno malo novaca za provedbu aktivnosti koje je Ministarstvo obrazovanja navelo u kriterijima za natječaj .

Ima li nekih odgovora zašto je to tako?

EB: Stvar treba primarno gledati kroz prioritete. Da je sektor mladih prioritet u ovoj zemlji financijska sredstva bi mogla biti veća. S obzirom da to nije tako, na ovoj poziciji financiranja sektora mladih, politike za mlade i subjekata kao što su Klubovi i Centri za mlade stvari se snižavaju. Politika financiranja je u cijeloj zemlji drugačija nego što je bila pred nekoliko godina isto tako zbog kriznog razdoblja, velike recesije i zbog dugogodišnjeg nekvalitetnog upravljanja financijskim sredstvima države.

Iz ovog sastanka moglo se zaključiti da je MOBMS spreman za poboljšanje suradnje. Kakva su dosadašnja iskustva suradnje s Ministarstvima i ostalim tijelima koja se bave mladima?

EB: MMH se trudi surađivati sa svim Ministarstvima kojih se tiče politika za mlade. Aktivni smo u Savjetu za mlade i Savjetu za razvoj civilnog društva i s vremenom i godinama našeg djelovanja u ovom ovom području izgradili smo svojevrsnu ekspertizu, dok nas se zbog znanja kojim baratamo i davanjem preporuka više sluša. Prioritet naše suradnje, organizacija civilnog ruštva i vlade RH, mora biti izgradnja partnertstva koja mora biti vidljiva kroz financijsku potporu, jer za razliku od izjava nekih čelnika državne uprave država doista jest obvezna poticati razvoj civilnoga društva jer civilno društvo nosi zapravo jedan ogroman teret društvenog razvoja.

Razgovaralo se i o kriterijima djelovanja i financiranja klubova, možemo li nešto reći o načinu na koji se raspoređuju sredstva?

EB: Sredstva se raspoređuju putem državnog proračuna i putem lutrijskih sredstava i to je nešto u što nemamo niti najbolji uvid niti direktno radimo na tome. Međutim, naša zagovaračka inicijativa ide u smjeru da se uspostavi ponovni natječaj za udruge mladih da on bude dovoljno visok kako bi respektabilan broj udruga mladih u RH doista živio u jednoj stabilnoj razvojnoj situaciji. Zalažemo se za to da se natječaj za Klubove mladih osnaži na način da se kriteriji donose u suradnji s organizacijama mladih, da se konzultacije s Klubovima i Centrima mladih shvate kao sastavni dio izgradnje bilo kakvih kriterija, da se za Klubove mladih za male iznose koji su se do sada dodijeljivali na natječajima ne traži da provode velik broj projekata i zapošljavaju ljude ako za to nemaju mogućnosti. Naš zahtjev je da se pokaže veći senzibilitet u izgradnji kriterija i politici financiranja Klubova i Centara za mlade od strane vlade RH.

Kakva je situacija na lokalnim razinama oko financiranja Klubova i Centara?

EB: Situacija je najmanju ruku loša. Vrlo malen broj gradova i županija s vrlo malim sredstvima financira rad Klubova i Centara za mlade. Za većinu Centara i Klubova za mlade ne može reći da se to događa u njihovom slučaju.

Što može MMH tu napraviti osim kontaktiranja Ministarstva, i ponovnog slanja preporuka?

EB: Poboljšanje položaja Klubova i Centara za mlade vidimo kao dugoročan proces u kojemu posredujemo ili direktno zagovaramo određene promjene. Vidimo ga kao proces u kojemu ćemo poticati nacionalno umrežavanje Klubova i Centara za mlade koji će jasnije artikulirati svoju poziciju i prema vlastima zagovarati ono što je njima potrebno.

Ima li primjera primjera dobre prakse u Hrvatskoj po pitanju umrežavanja?

EB: Mreža mladih Hrvatske je jedan primjer. Nastala je 2002. godine i to je bio svojevrsni napor da se prati ono što država radi u području mladih i da se na neki način unaprijede upravo te politike. Centri i klubovi mladih dio su naših politika koje se tiču i informiranja i slobodnog vremena mladih. Drugi dobar primjer je nezavisna kulturna platfomra Clubture ili Klubtura koja isto tako okuplja izrazito velik broj subjekata iz sektora mladih i sektora nezavisne kulture gdje su Klubovi i Centri za mlade doista ravnospravni partneri. Na europskoj razini djeluje Europska asocijacija klubova mladih s kojom se može uspostaviti vrlo kvalitetna suradnja. Ako govorimo o lokalnim razinama, u Zagrebu djeluje Savez udruga Operacija: Grad koja isto tako okuplja Centre i Klubove za mlade. Spomenula sam ranije i Zajednicu info centara u Hrvatskoj koja okuplja isključivo Info centre za mlade. Imamo dosta primjera i u RH i izvan koji nas mogu uputiti na to koliko zapravo proces umrežavanja može biti kvalitetan i dovesti do dobrih rezultata.

Kakva je situacija s umrežavanjem u manjim gradovima, primjerice veličine Karlovca?

EB: Situacija je dobra konkretno baš i u Karlovcu, ali i u Sisku, Kutini, Vukovaru, Rijeci i različitim dijelovima Hrvatske, ali moram priznati da je umrežavanje na županijskoj i nacionalnoj razini puno izglednije i na neki način su ti primjeri bili puno uspješniji jer na lokalnoj razini postoje dva problema. Jedan je taj da uglavnom govorimo o manjem broju subjekata, organizacija, Klubova ili Centara, a u drugom slučaju zapravo govorimo o čestim sukobima unutar sektora u određenome gradu i gdje ne postoji neka mogućnost uspostavljanja dobre suradnje i u tom smislu se treba poraditi na zajedničkoj komunikaciji.

Može li se reći da dolazi do konkurencije između Klubova i Centara koji se bave manje-više istim stvarima?

EB: Potreba mladih u jednom manjem mjestu može biti nekoliko i čini mi se da ne postoji ni jedan Centar ni Klub za mlade koji može zadovoljit sve potrebe mladih. Što više Klubova i Centara imamo, napraviti ćemo bolji posao i napraviti kvalitetniju stvar. Ono što mislim da stvara konkurenciju jesu politike lokalne samouprave koje odlučuju financirati jedan ili dva kluba, a ne treći klub i to je ono što stvara svojevrsni raskol na sceni i ne bih ga podržala.

Što mogu sami klubovi ili organizacije napraviti da se to nekako spriječi i preduhitri?

EB: Mogu se potruditi zajednički komunicirati, uspostaviti zajedničku agendu rada i zajednički nastupiti prema gradu i zahtjevati da ih se ravnopravno tretira. Oni sami mogu tome puno doprinjeti.

Što MMH planira u sljedećim koracima koje predstavnici centara i klubova trebaju napraviti nakon ovog sastanka?

EB: Prva aktivnost će nam biti sastavljanje baze podataka oko postojećih Klubova i Centara za mlade koja će biti upotpunjena opisom djelovanja svakog od tih subjekata u cijeloj zemlji. Dogovorili smo se da ćemo organizirati kroz Info dane MMH i sastanke sa sektorom mladih u tim gradovima i okolnim sredinama, sastati se s Klubovima i Centrima za mlade i proširiti im ideju za nastavak ovog zajedničkog procesa suradnje koji smo inicirali u Karlovcu. Dogovoreno je da ćemo uspostaviti jaču suradnju s europskom Asocijacijom klubova mladih i pozvati ju da nam dođe u posjet i za nas organizira svojevrsne posjete u zemljama u kojim nacionalne platforme Klubova i Centara za mlade dobro funkcioniraju. Jednako tako nam je važno napraviti još jedan nacionalni sastanak koji će trajati nekoliko dana u kojem ćemo podrobnije razgovarati o modelima naše suradnje. @


Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*