Komplicirana situacija s prostorima nezavisne kulturne scene

U splitskom klubu Kocka održana je tribina Prema održivoj lokalnoj infrastrukturi za nezavisnu kulturu – prilike i prepreke.

Na tribini su sudjelovali predstavnici nezavisnih kulturnih organizacija iz više hrvatskih gradova koji su predstavili povijest i trenutnu situaciju s infrastrukturama u kojima se provode programi nezavisne kulturne scene.

Članica Zelene Istre, Dušica Radojčić, upoznala je prisutne s povijesti i problemima s kojima se susreću korisnici nekadašnje vojarne Karlo Rojc u Puli.
Nakon što su se udruge uselile u prostore Rojca troškovi su narasli na preko milijun kuna na godinu, a trošli su se u najmanju ruku netransparentno. Kako bi se uvelo reda u upravljanje zgradom osnovana je koordinacija koju su činili po tri predstavnika “stanara” Rojca i tri predstavnika gradskih vlasti i koja je donoslila odluke koncenzusom. Koordinacija je ukazala na nepravilnosti u korištenju sredstava za održavanje zgrade koja su u međuvremenu narasla na gotovo milijun i pol kuna. Obzirom da je koordinacija imala samo savjetodavni karakter, a odluke je zaključivao gradonačelnik korisnici zgrade krenuli otišli su korak dalje i osnovali Savez udruga Rojca kao formalno tijelo koje će samostalno moći pregovarati i odlučivati o investicijama, bez upletanja gradonačelnika. SU Rojc formalno je registriran u siječnju 2012.godine sa sedamnaest članica (od ukupno 108 koliko trenutačno koristi zgradu). Savez nema obvezujuće članstvo i redovito komunicira s gradskim vlastima na unaprjeđenju modela upravljanja infrastrukturom. Komunikaciju s gradom provodi voditelj Saveza udruga koji osim toga i prati natječaje na koje bi se SU mogao javiti.

Situaciju u Rijeci pojasnila je Miranda Veljačić iz Platforme 9.81.
Dio riječke nezavisne kulturne scene i organizacija civilnoga društva trenutno koristi prostore bivše IVEX-ove zgrade na Delti.
Grad Rijeka predvidio je izgradnju nove knjižice i galerije no protekle godine gradska uprava neočekivano objavljuje kako ne može završiti započete projekte za što do danas ne daje jasan odgovor.
Iduća pozicija važna za riječku nezavisnu kulturnu scenu je preuređenje nekadašnjeg industrijskog objekta Viktor Benčić gdje je predviđena izgradnja muzeja moderne i suvremene umjetnosti po principu procesa minimalnih intervencija. Obnova je najavljena do kraja 2013. godine za što je namijenjeno pet milijuna kuna, a o uređenju potpisan je sporazum između grada Rijeke i Ministarstva kulture.
Iduće važne točke u Rijeci su prostori kluba Palach i zgrada “Filodramatike” koji bi se također mogli iskoristiti za programe nezavisne kulturne scene.

Miranda je također pojasnila trenutačnu situaciju u Dubrovniku gdje su još 2001. godine udruge ušle u prostor Lazareta i dobila koncesiju na 25 godina. Radi se o jedinom prostoru u Dubrovniku koji nema komercijalno-turističku namjenu. Trenutno se radi na preuređenju krovišta svih “lađa” Lazareta, a lokalne vlasti s kojima je stala svaka komunikacija traže izlazak trenutnih korisnika iz prostora.

Splitska scena koncentrirana je oko bivšeg Doma mladih u gradskom središtu u koji su udruge ušle još 2000. godine. Davor Čop iz Info-zone pojasnio je kako Grad Split 2005. godine osniva Kulturni centar koji ulazi u prostor i potpisuje ugovor o korištenju s organizacijama koje su se zatekle u zgradi.
Za ovu godinu Ministarstvo kulture najavilo je prijavu projekta uređenja cijele zgrade na strukturne fondove EU gdje bi Grad Split trebao nositelj projekta te bi trebao odrediti način vođenja prostora u budućnosti.
Prije nego se krene u projekt potrebno je provjeriti održivost i mogućnosti samofinanciranja prostora kroz same programe. Organizacije s nezavisne kulturne scene tvrde kako je u majmanju ruku upitna komercijalizacija prostora za koji je procijenjeno kako je potrebno 70 milijuna kuna za uređenje.
Od 2003. do danas u uređenje je uloženo gotovo 20 milijuna kuna no zbog veličine i zahtjevnosti prostora te buduće namjene konačni troškovi su znatno veći.

U Zagrebu su mreža udruga nezavisne kulture i gradske vlasti osnovale zajedničku instituciju, Pogon, oko čijeg voditelja se moraju usuglasiti sve strane, naglasio je Teo Celakoski iz Saveza udruga Operacija grad. Često u praksi dolazi do pitanja usuglašavanja interesa samih korisnika i trenutačnih političkih opcija. Celakoski kaže kako je ovaj model u kojem su civilni i javni sektor ravnopravni partner budućnost upravljanja i programiranja kulturnih centara ovoga tipa.
Ministarstvo kulture će stoga morati krenuti ka donošenju strategije unutar koje će biti ugrađeno razmatranje ovakvog modela. Često se može čuti kako su “hibridne” insitucije neizvedive, nepoželjne, neprihvatljive i nerelevantne što u konačnici nije istina. Stoga je iznimno važno uključiti organizacije nezavisne kulture u reguliranje postojeće infrastrukture, bilo da se radilo o postojećim, bilo novim objetima.

Mješoviti infrastrukturni objekti su preporučljiv model jer uključuju veći broj organizacija koje dovode različitu publiku, a s druge strane nije nužno da korisnici koji ne žele i sudjeluju u upravljanju.

Na koncu sudionici su se složili kako je potrebno vršiti konstantno zagovaranje prema gradskim, županijskim i nacionalnim vlastima da se ovakve objekte gleda kao vrijedan društveno-kulturni resurs. S tim ciljem i sami korisnici prostora moraju se pozicionirati kao aktivan subjekt u procesu.

Nakon uvodnih izlaganja nastavljena je kraća debata gdje su prisutni upoznati s primjerima iz drugih gradova Hrvatskoj i regiji, a potom su okupljeni imali prilike za obići impresivno zdanje Doma mladih, izložbu i instalaciju u klubu Kocka te u neformalnom razgovoru izmjeniti razmišljanja i iskustva.


Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*