Novi Abraxus Apparatus

Abraxus Apparatus crime scene noise industrial germanyPred neki dan dobio sam novi CD njemačkog one man projekta Abraxas Apparatus “Crime Scene” i malo pomalo se trudim preslušati ga u komadu što i nije najugodnije niti najzabavnije, bar ne na prvi mah. Radi se o posebnom testiranju živaca i strpljenja, osobito za slušatelja nenaviklog na glazbu bez ikakvog ritma koja ekvilibrira između dark ambientala i industrijskog noisea.

CD otvara ambientalni Intro koji na kraju prelazi u industrijski fijuk vjetra u praznoj lučkoj ulici. Ovim preokretom započinje Crime Scene 1. Zvuk kao da se proteže između hladnih poluhrđavih kontejnera i premna kraju raste intenzitetom. Abraxus na sjajan način se nadovezuju na temperature koje prvih dana 2009. vladaju u ovom dijelu Hrvatske. Prema kraju javlja se zvuk nalik na pokvareni televizor kojeg smo ozvučili kroz distorziju. Ovaj intenzitet raste i poglašnjava se na početku Crime Scene II. Autor otvara vrata jednog od skladišta u kojem automatski strojevi rade potpuno automatizirano. Iskreno, ovdje ne primjećujem prizorište zločina, ako sama ta scena nije već zločin. Ljudska prisutnost se može osjetiti jedino ako zamislite istražitelja i novinara iz nekog film-noira koji istražuje ovaj negostoljubivi dio urbane sredine.

Shallow Pond je kao i sve do sad prilično tmuran i hladan. Čujemo zvuk poput helikopetrske elise. Očito ipak ima živih bića, pa bar u nekoj letjelici koja iz visine reflektorom obasjava ulaz u skladište. Zvuk se pojačava pa se možemo upitati nije li se ipak ovdje dogodilo nešto loše ili je cijela situacija loša.  Stvar ipak kraje predugo za ovakvu scenu, zvuk elise i dalje raste da bi prerastao u urlik lokomotive/hidrauličkog čekića koji zabija klinove u beton.

Ancient Theory Misuse vodi nas u novou scenu, novi pogon koji je i poput onog iz Shallow Ponda potpuno automatiziran. Da Abraxas koriste električnu gitaru čuje se kroz metalsko režanje koje u kombinaciji s hidrauličkim udarcima na trenutak postaje hipnotički ritam no već ubrzo se sve pretapa u gitarsko-industrijski drone. Pred sam kraj stvar se stišava i čujemo niskofrekventno pulsiranje koje odlazi u fadeout.

Transmitter nastavlja s pulsiranjem iz prethodne pjesme uz spece frekvencije koje autor modulira, dodaje nove zvukove i brzo gasi postojeće. Ovdje smo dovedeni iz urbanog industrijskog prostora u napuštene metalne zgrade, moguće postrojenje nekadašnjeg kamenoloma.

Ovdje priča očito ide prema svom kraju totalnim krešendom i mitraljiranjem zvukova. Radi li se o konačnom obračunu, vanzemaljskim uništenjem ili uplitanjem ekipe u crnim helićima nije niti važno. Outro zatvara CD i ovdje je opet kao jedna ambijentalna odjavna špica.

Abraxas Apparatus izdaju ovaj materijal na crnom disku s zelenim coverom. Taj zeeni filter očito je zaštitni znak cijelog opusa ovog njemačkog one-man noise projekta.

CD je izdan za lo-fi/sci-fi etiketu u limitiranoj nakladi od 23 komada.

više o Abraxas Apparatus projektu potražite na http://myspace.com/abraxusapparatus


Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*