is ativan a street drug buy ativan online can you take ativan with prednisone

quanto custa o provigil buy modafinil which is better provigil or adderall

the best way to get off of xanax generic xanax can xanax side effects

british equivalent of xanax xanax online pictures of round xanax

soma store locations in illinois soma online soma gym southampton

stopping tramadol withdrawal buy tramadol does tramadol have narcotics in it

ambien causing nausea ambien for sale ambien sleep driving defense

buy diazepam online Scottsdale buy valium online side effects of taking valium and alcohol

what is the equivalent dose of valium to xanax buy xanax online stomach pain after xanax

klonopin and benadryl high buy klonopin online what is max dose of klonopin

Rasprava: urbanistički (ne)uređeni Karlovac

ka-matrix urbanizam karlovacNa raspravi “Karlovac – urbanistički uređen ili neuređen” održanoj u utorak 17. studenog u karlovačkoj Knjižnici za mlade uvodno predavanje održala je arhitektica Tatjana Basar, predsjednica Društva arhitekata, građevinara i geodeta Karlovac.

“Na Kupi živimo vrlo malo ili nimalo, a na Korani povremeno. Pokraj Kupe možda prođemo, no na njoj nema sadržaja. Radi se projekt Mažuranićeve obale, Šebetićeve i Vranyczanyjeve. Njime otvaramo mogućnost da grad izađe na svoju rijeku. Nadajmo se da će takvi zahvati koji Karlovac čine ugodnim biti isplativi. Neki dijelovi grada su popločenih nogostupa, a u Zvijezdi hodamo po rupama. To je pitanje dobrog planiranja. Ako se sredstva troše da se politički zadovolje pojedini mjesni odbori, radi se svugdje pomalo, a u biti nismo napravili ništa. Urbanizam uvijek treba težiti stvaranju javnih prostora.

Ako uzmemo u obzir radijus dosega dječjih vrtića, središte je dobro njima pokriveno, no ostali dijelovi grada ne toliko. Isto se odnosi i na razmještaj škola. Još je gore gledamo li kulturne i sportske sadržaje. Zorin dom, Gradska knjižnica, Gradski muzej i ostali sadržaji se nalaze gotovo isključivo samo na osi uz Ulicu kralja Tomislava.

Imamo tri trga u Zvijezdi. Drveni plac je zapušten. Trg bana Josipa Jelačića živi samo tri dana u godini, a Strossmayerov je parkiralište limenih ljubimaca. Prostor ispred Kauflanda je najživlji trg u gradu, a Trg hrvatskih branitelja funkcionira kao trg za mlade naraštaje. To je primjer dobro provedenog natječaja za spomen-obilježje. Dosegao je smisao i razvio novu priču u novom dijelu grada. Naša stvarnost su ulice sa zakrpama i rupama, napuštene zgrade, pregršt napuštenih prostora. Nevjerojatna je devastacija prostora.

U Europi je trend “humanizacija” gradova. Urbanist Jan Gehl provodi u Kopenhagenu godinama prometni sustav po kojem se sve podređuje pješaku i biciklistu. Gradovi budućnosti su oni koji su “prijateljski” prema ljudima. S tom se njegovom tezom trebamo složiti. A naša stvarnost je nesklad. Na Baniji je Grad popločio nogostupe i prometnice, no to nije za sobom povuklo niti obnovu pročelja niti obnovu sadržaja.

Ne mogu prihvatiti da ne postoje ambicije, da se ništa ne događa i da prostore ne oplemenjujemo. Od završetka rata je prošlo 20 godina, a u Karlovcu se malo toga pomaklo nabolje ili ništa. Jedan Čakovec ima samo 28.000 stanovnika, a njegova pješačka zona izgleda impozantno. Naše ulice i trgovi nisu takvi. Osijek je svojom tradicijom provedbe javnih natječaja dobio vrlo smjela urbanistička rješenja, raznorodna i bogata događanjima. Grad to stanovnicima treba ponuditi – da prolaskom doživiš različita iskustva. Osječka tvrđa ima fenomenalne, nama nezamislive, pješačke površine i dimenzije. Varaždin je također manji od Karlovca, a možemo se samo diviti očuvanjem tradicije i dopuštanjem da se uklopi nešto suvremeno u baštinu. Sa Zadrom se više niti izbliza ne možemo mjeriti.
Karlovac ne može popločiti niti svoju ulicu, a kamo li da bi ušao u unutrašnjost blokova i razvio dodatne intimne i kvalitetne prostore koje bi trebao imati, kao što je to u mnogim europskim gradovima.

Karlovac sa sadašnjim brojem stanovnika ne može imati samo jedan centar. Moderni gradovi “rastežu” sadržaje. Nedostaje nam artikuliranje ostalih dijelova grada kao i Zvijezde koju treba reartikulirati, jer je umnogome izgubila značaj središta.

Pozdravljam izradu Urbanističkog plana uređenja Zvijezde kao dokumenta koji će osigurati da se nešto promijeni. Niti jedan plan nije savršen, no drugačijim pristupom, uključivanjem sociologa, ekonomista, udruga i drugih se stvara prilika da izrada uspije. Pasivnost je dugo trajala. Dovoljno je arhitekata srednje i mlađe generacije koji mogu promijenti stanje. To što za tu svrhu nisu privučena sredstva iz EU fondova ne smije nas obeshrabriti, nego motivirati da priliku ne propustimo. Aktiviranjem korisnika prostor bi mogao zaživiti. Treba osmisliti programe. Pokušajmo pripremiti deset projekata, pa da barem jedan uspije. Od velikih planova najčešće ne bude ništa. Ako sada ne uspije ova priča o Zvijezdi, dosta mi je više te teme zbog jalovosti. Čini mi se da postoji konsenzus da moramo riješiti taj problem. Japanski turisti se zgražaju izledom Zvijezde. Čude se i pitaju kada je tu završio rat. Ne treba raspršivati sredstva. Od pasivnosti radije biram grešku.

Čitav Karlovac je toliko malen grad da je uistinu smiješno da nema poštenu pješačku zonu. Nedostaje nam sadržaja. Valja ukinuti spomeničku rentu za one koji žele u Zvijezdi poslovati.

Predviđa se da nizinska pruga prolazi kroz središte Karlovca. DAGG je izradio realnu varijantu za njezinu trasu, no u Hrvatskim željeznicama forsiraju postojeću pod izlikom da su ugovori već sklopljeni, da se neke postaje ne mogu izmjestiti i tako dalje. Imamo “zeleni neboder” i niz sadržaja koji su neposredno vezani uz prugu. Ne vidim gdje bi se drugi trak stavio, a o frekventnosti teretnog željezničkog prometa ne treba niti razgovarati. Netko više brine o “seksualnom životu vjeverica”, nego o Karlovčanima koji žive u Sarajevskoj”, rekla je između ostalog T. Basar.

Po njezinom izlaganju se provela sadržajna i dinamična rasprava. Čitav tonski zapis se nalazi na sljedećoj poveznici: https://archive.org/details/KarlovacUreenIliNeureeen

Rasprava je provedena u sklopu projekta “Partnerstvom do dobrog upravljanja” kojeg provode Udruga za društveni razvoj KA-MATRIX, Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka i Grad Karlovac, a financira se iz Europskog socijalnog fonda Europske unije i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Projekt, čija je vrijednost 162.311,14 kuna, jača kapacitete lokalnih organizacija civilnog društva za uspostavu javno civilnog partnerstva s lokalnom samoupravom po pitanju održivog upravljanja povijesno/kulturnom baštinom – gradskom jezgrom.


Add a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*